Tko je bio Robert Menzies, veliki prijatelj Hrvata Australije

“Prema britanskim dokumentima sačuvanim u Uredu javnih dokumenata Velike Britanije u Kew Gardensu, London, više od 500,000 hrvatskih civila i 200,000 vojnika predano je u svibnju 1945. godine Titovim jugoslavenskim Partizanima. Na temelju svedočanstava očevidaca te neovisne dokumentacije možemo samo predpostaviti da je većina njih mučki ubijena. Beliburška tragedija je možebit najbolje od svih sačuvanih tajni čovječje nehumanosti prema čovjeku. Svakako, ona služi kao primjer čovječje sposobnosti da ignorira patnju nemoćnih i onih koji nemaju status državnosti. Pomolimo se da Hrvati zauvijek njeguju svoju slobodu i da se uvijek bore protiv onih koji ih nastoje podjarmiti,” Michael Palaich.
15. svibnja 2014. godine obilježava 69 godina od dana nakon što je Drugi svjetski rat završio i od dana kada su stotine tisuća Hrvata (razoružani vojnici, civili, uključujući žene i djeca) bježali od komunističke Jugoslavije prema obećanoj slobodi na Zapadu, a da bi ih kroz narednih par mjeseci Titovi komunisti mučki poubijali; polje Bleiburg u Austriji obilježava središnju točku na kojoj je klanje započelo kada su te izbjeglice britanske snage pod izgovorom prisilne repatrijacije vratile u Jugoslaviju, u zlobne i ubilačke ruke komunista, koji se usuđuju sebe zvati antifašistima.
15. svibnja 2014. godine obilježava 36 godina nakon smrti bivšeg Premijera Australije, Sir Robert Menziesa. Nakon što je u svojoj 83. godini života preminuo, 19. svibnja 1978. godine nekih 100,000 Australaca pojavilo se u centru Melbournea kako bi Menziesu odali počast. Ova činjenica sama po sebi ukazuje na poštovanje koje su mu mnogi pružali, a među njima bio je i veliki broj hrvatskih iseljenika u Australiji koji su pobjegli iz komunističke Jugoslavije i tako preživjeli zlobne i nemilosrdne komunističke čistke.
Dok u Svibnju svake godine Hrvati održavaju komemoracije u sijećanju bleiburških masakara iz 1945. godine, ne samo kako bi odali poštovanje žrtvama nego i kako bi održavali plamen nade za pravdu, za suđenje komunističkim zločinima, Hrvati Australije u velikom broju se također uz zahvalnost sjećaju života Sir Robert Menziesa – njihovog Premijera koji je stajao uz njihovo pravo da drže plamen i svoj san za neovisnu Hrvatsku na životu.
Robert Gordon “Bob” Menzies je Premijer Australije koji je uživao najdulji premijerski mandat u povijesti Australije. Bio je Premijer prvo od 1939. do 1941., i onda od 1949. sve do 1966. – ukupno 18 godina i pet mjeseci na najvišem random mjestu u zemlji. Menzies je bio u centru mnogih važnih zbivanja tog vremena u Australiji, a koje je vrijeme donijelo oblik moderne nacije te Liberalne stranke Australije.
Menzies se žestoko protivio komunizmu zato što je komunizam sadržavao ono što je kasnije Predsjednik S.A.D. Ronald Reagan nazvao zlim carstvom. Zatvorenici raznih komunističkih gulaga, logora teškog rada, čistki pod barjacima političkih protivnika … su to dobro razumjeli – kao što su to dobro razumjele i žrtve Lenjina, Stalina, Tita, Maoa…
U okrugu velikog niza lažnih tvrdnji o nasilju Hrvata Australije – bez sumnje rabota tajne policije komunističke Jugoslavije, UDBA – Menzies je smatrao potrebnim da 1964. godine parlamentu Australije donese povijesni govor i to nakon što vlasti Australije nisu našle ni tračak dokaza koji bi išli u prilog tvrdnji o sustavnom i organiziranom nasilju hrvatskih Ustaša protiv pojedinaca jugoslavenske narodnosti. Menziesova odlučnost u zaštiti prava njegovanja sna o neovisnoj Hrvatskoj hrvatskih iseljenika u Australiji bila je odlučnost ne jednog mrzitelja komunizma već jednog političara koji je živio za narod, njihova prava i njihovu dobrobit.
U toplom sjećanju na Menziesa citiram, putem prijevoda na hrvatski jezik, dio njegovog govora u parlamentu Australije 27. kolovoza 1964. godine:
“…U godinama nakon Drugog svjetskog rata australski je program useljevanja doveo u ovu zemlju ljude iz svih krajeva Europe, sa raznolikoj povjesnoj i kulturnoj pozadinom. Mnogi su ovi ljudi bili izbjeglice iz tlačenja. Mnogi su potekli iz sretnijih okolnosti. Ovaj je tijek novih građana igrao važnu ulogu u izgradnji naše nacije. To je ono što nam je pružilo veliko zadovoljstvo i želimo da ono nastavi. Međutim, temeljno je našem načelu useljavanja da se svi ovi novi građani čim prije moguće potpuno integriraju u australski nacionalni život …
A sada o stvari useljavanja iz Jugoslavije. Kako bi razumjeli stavove ovih useljenika potrebno je podsjetiti se da ovaj dio Europe ima neizmjerno složenu i mukotrpnu povijest. Jugoslavija je izrasla iz političkih nagodbi Prvog svjetskog rata. Sakupile su u ujedinjenje jedan broj južnih Slavena, uključujući Srbe, Hrvate i Slovence, pod srpskim kraljem Aleksandrom. Srbi su svoju neovisnost od otomanskog carstva pribavili tijekom devetnaestog stoljeća, a bili su brojčano najveća skupina u toj novoj Državi. Hrvati su prije toga uživali jedan stupanj autonomije unutar austrougarskog carstva i zadržali nacionalni identitet pa čak i sve od devetog stoljeća. Duboke su vjerske, kulturne i povijesne razlike postojale između ovih skupina unatoč srodnih rasnih podrijetala.

Unutar ove nove Države Hrvati su tražili federalnu zamisao vladavine uz veliki stupanj lokalne autonomije. 1928. godine, vođa Hrvata, Stjepan Radić iz Hrvatske seljačke stranke te dvoje njegovih kolega bivaju u Saboru u Beogradu poubijani. Ovaj je događaj prouzročio duboki prelom između Srba i Hrvata. Hrvati su razvili jaku agitaciju potpore za neovisnost. Čelnici Seljačke stranke prišli su sa svojim zahtjevima Ligi nacija. Neki hrvatski parlamentarci bivaju uhićeni, drugi, i među njima Dr. Ante Pavelić, otišli su u izgnanstvo…

Teško je ljudima koji dolaze u Australiju s lakoćom zaboraviti svoju povijesnu pozadinu. Nakon rata razvio se diljem svijeta broj udruga unutar zajednica izbjeglica i useljenika iz Jugoslavije koje se protive sadašnjoj vladi Jugoslavije. Razumljivo je da neki jugoslavenski useljenici hrvatskog podrijetla trebaju nastaviti s nadom za uspostavljenje neovisne Hrvatske, a unutar demokracije kao što je Australija oni imaju pravo zagovarati svoje stavove legitimnim načinima. Želim sasvim jasno reći da je velika većina useljenika iz svih djelova Jugoslavije koji su se nastanili u Australiji dokazala da poštuje zakon, da su građani koji teško rade i stvarni dobitak za ovu zemlju…
…I tako, Vladin položaj je veoma jasan: Ova Vlada se neće uplitati u slobodu mišljenja. Jednako tako neće tolerirati bilo kakve aktivnosti koje sačinjavaju prekršaj zakona.”
Ovog svibanjskog dana sjećamo se nevinih žrtava komunističkih zločina i sjećamo se Sir Robert Menziesa. Današnjoj Hrvatskoj, možda više nego ikada prije, trebaju političari Menziesovog kalibra – političari koji znaju kako donijeti pravdu žrtvama komunističkih zločina i koji znaju boriti se protiv komunističke agende koja još uvijek nastoji razgraditi i uništiti neovisnost za koju su Hrvati platili rijekama krvi.
Ina Vukic, Prof. (Zgb); B.A., M.A.Ps. (Syd)
www.inavukic.com
Sydney, Australija
15. svibnja 2014
Как анализ ссылок помогает отделатья качественные ссылки от не подходящих. Аналитики и палево тем.добавить сайт в googleсеребряные серьги купить в интернет магазинеСоздание сайта: Киевдля самых маленькихcтоматологиямини байки ценыru topodinиграть большой теннискак правильноникасболит десна народные средстваenglish to german document translationLanding Pageбиография апостола мунтяна

Sadašnjica, prošlost i akcije za budućnost u 86. broju Boka CroPress-a!

Interview s Dragom Prgometom u 87. broju tjednika Boka CroPress