Objavljeno koliko Hrvata živi u Njemačkoj, statistika kaže da ih je čak 6,5 posto više nego 2021. godine


Prema statističkim podacima iz 2022. godine u Njemačkoj je živjelo 20,2 milijuna ljudi koji su ili sami doselili u Njemačku ili su im imigrirala oba roditelja. Prema podacima Saveznog ureda za statistiku, to je 6,5 posto više nego 2021. godine, piše Deusche Welle.

Kao rezultat toga, udio useljenika prve i druge generacije u ukupnom stanovništvu Savezne Republike Njemačke porastao je s 23 posto u 2021. na 24,3 posto prošle godine. Prema Saveznom uredu za statistiku u Wiesbadenu, izbjeglice iz Ukrajine, Sirije i Afganistana posebice su uzrokovale povećanje ovog udjela stanovništva. Udio izravnih useljenika u stanovništvu porastao je za 7,3 posto, brže od broja izravnih potomaka roditelja imigranata rođenih u Njemačkoj, koji je dosegao udio od četiri posto.

Osnova podataka za brojke je najnoviji tzv. mikro-popis stanovništva. Ovo je statističko istraživanje koje se, za razliku od velikog popisa, provodi u kraćim intervalima i na manjem uzorku. Savezni ured definira osobe s migrantskom poviješću kao osobe koje su same emigrirale u Njemačku od 1950. godine – takozvana prva generacija – kao i njihovi izravni potomci, također poznati kao druga generacija.

Više muških useljenika nego ženskih

Najnovije brojke pokazuju da je oko tri četvrtine od 20,2 milijuna migranata osobno došlo u Njemačku od 1950. godine. 4,9 milijuna su izravni potomci takvih imigranata. U muškom dijelu stanovništva udio useljenika bio je nešto veći (24,8 posto) nego kod žena (23,8 posto). S prosječnom dobi od 29,9 godina, oni koji su doselili nakon 2013. (pri čemu se u najvećem broju slučajeva radi o osobama iz tzv. izbjegličkog vala ali i useljavanju iz zemalja Europske unije) bili su znatno mlađi od neuseljeničke populacije čija je prosječna starost 47 godina.

Promatrajući razdoblje od 2013. godine, najviše imigranata dolazi iz Sirije, njih 16 posto. Slijede Rumunjska sa sedam posto i Poljska sa šest posto. Ukrajina je na četvrtom mjestu s udjelom od pet posto – međutim, prema Federalnom uredu, Ukrajinci doseljeni prošle godine još nisu u potpunosti evidentirani u ovom posljednjem mikro-popisu. Prema posljednjim potpunim podacima s kraja 2021. u grupu najbrojnijih useljenika pripadaju i državljani Hrvatske kojih je prema tim podacima 422.000 i po brojnosti se nalaze na sedmom mjestu iza državljana Turske, Poljske, Rumunjske, Sirije, Italije i Grčke.

Glavni razlog useljavanja od 2013. bio je bijeg od rata, pružanje azila i tzv. međunarodne zaštite i to s udjelom od 27,9 posto. Slijedi useljevanje radi zaposlenja s udjelom od 24,2 posto i spajanje obitelji s udjelom od 23,9 posto.

Nešto više od osam posto onih koji su emigrirali od 2013. došli su u Njemačku uglavnom zbog studija ili usavršavanja i daljnjeg obrazovanja.

Više ljudi s migrantskom pozadinom

Ako se u obzir uzmu oni useljenici kod kojih barem jedno od roditelja nije rođeno kao Nijemac ili Njemica, onda se udio stanovništva s migrantskom pozadinom dodatno povećava. Na  28,7 posto ili 23,8 milijuna stanovnika. Pod definicijom migrantske pozadine statističari dakle smatraju i osobe s jednim roditeljem useljenikom.

Više od polovice od 12,2 milijuna Nijemaca s migrantskim podrijetlom posjeduju njemačko državljanstvo od rođenja. Ukupno 23 posto su sami došli u Njemačku kao tzv. kasni povratnici, pri čemu se radi o pripadnicima njemačkih manjina uglavnom iz zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, ali i Poljske, Rumunjske i bivše Jugoslavije.



Autor: CroExpress


Datum objave: 25.04.2023.





Source link

Written by Domovina News

Comments

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Loading…

0

Komentari

Komentari

Hrvatska zajednica Sydneya slavljem ispratila Mirjanu Solomun na njenom putu u Rim u ostvarenju poziva časne sestre u Družbi Klanjateljica Krvi Kristove ASC

Croatia: Where Are Monuments To Victims Of Communist Crimes?