Kada je davne 1979. godine Mario Dešpoja, otpravnik poslova Hrvatskog veleposlanstva u Canberri, što ga je podigla australska hrvatska ieseljena zajednica prkoseći komunističkoj Jugoslaviji i zalaganjem za neovisnu Hrvatku po zadnji put napustio tu zgradu, jer tako su zakoni Australije i komunistčke Jugoslavije zahtijevali, jedno je sigurno: u srcu je ponio sa sobom nadu i viziju neovisne Hrvatske, a u rukama hrvatski grb i natpis “Hrvatsko Poslanstvo – Croatian Embassy”.
19. listopada 2019. godine u Canberri Maria Dešpoja dopala je čast obratiti se prepunoj dvorani Australskog-hrvatskog kluba O’Connor povodom svečane proslave 50. obljetnice utemeljenja tog kluba na čijoj su bini ponosno stajali isti onaj hrvatski grb, isti oni natpisi Hrvatskog poslanstva iz 1970-tih. “Ovi simboli hrvatske državnosti – grb i dvojezični natpis “Hrvatsko Poslanstvo – Croatian Embassy” – krasili su pročelje zgrade na broju 34 Canberra Avenue u Canberri od 29. studenog 1977. do 25. listopada 1979. godine. Simbolično Hrvatsko Poslanstvo bilo je simbol hrvatskog rodoljubnog ponosa i prkosa,” rekao je Dešpoja na proslavi 50. obljetnice AHK O’Connor u Canberri.
“Ovaj klub čiju godišnjicu danas slavimo ogromno je doprinio u uspostavi i u održavanju Poslanstva. Dao je Poslanstvu dosljednu i veliku potporu, moralnu i materijalnu. Nadam se da mi Antun Sep, predsjednik ovog kluba, neće zamjeriti ako spomenem da je u ono vrijeme bio jedan od mojih prigodnih tjelesnih čuvara. Hvala ti još jednom dragi Antune na važnoj i ne tako lakoj dužnosti koju si tada obavljao. Moram, međutim, naglasiti da je Poslanstvo bio općehrvatski pothvat, zajednički pothvat svih Hrvata protiv zajedničkog neprijatelja. Podrška Poslanstvu dolazila je iz svih krajeva Australije, kako od pojedinaca tako i od hrvatskih udruga. Nije to bilo samo Poslanstvo Hrvata Canberre i Queanbeyana, pa čak ni Hrvata Australije nego i Poslanstvo svih Hrvata iseljenih po meridijanima cijelog svijeta. Ono je bilo, između ostalog, simbol hrvatskog zajedništva,“ podsjetio je osobitim ponosom i žestokom zahvalom svim Hrvatima iseljene Hrvatske Mario Dešpoja. „Živjela vječna Hrvatska.“
Predsjednik AHK O’Connor Antun Sep u svom pozdravnom govoru osobito je istaknuo golemu vrijednost potpore koju su ovom klubu, ovom Hrvatskom domu, dali gotovo svi Hrvati države Australian Capital Territory i diljem Australije, bez kojeg zajedništva ni današnja neovisnost Hrvatske nebi bila moguća.
Gospodin Sep se osobito zahvalio Upravnom odboru AHK O’Connor (dopredsjedniku Mato Pelivan, blagajniku Ante Sporčić, tajniku Ante Nazor i članovima odbora Frank Boljkovac, Duško Felding, Domagoj Kraljević, Jeremy Kresoja, Dominik Matić, Ante Perić, Ivan Perić i Anto Rac) te osoblju u kuhinji i volonterima čiji je rad i zalaganje za uspjeh ove jubilarne opisao požrtvovnim i punim ljubavi za domovinu i hrvatsko zajedništvo.
Nakon Antuna Sepa predsjednik utemeljiteljskog odbora AHK O’Connor gospodin Nikola Ojvan predao je povelje i plakete priznanja kojima je povodom 50. obljetnice ovaj klub odlikovao utemeljitelje kluba ali i posebna priznanja i odličja gospodinu Mariju Dešpoji koji je svoj bogati i dug život predao zalaganju neovisnosti hrvatskog naroda i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini.
Ina Vukić kao glavna voditeljica programa ove jubilarne proslave u svom obraćanju nazočnima rekla je: „Večeras ne samo da slavimo i čestitamo sami sebi što smo u ovoj dalekoj od Domovine Hrvatske i Bosne i Hercegovine – Australiji, sačuvali i hranili nadu za neovisnošću od komunizma nego smo tu nadu i u državotvornim naporima i svekolikim žrtvovanjima i ostvarili. Svima ovdje u ovoj dvorani večeras – VELIKA HVALA! Jer ideja s kojom se vodio hrvatski narod i tijekom Drugog svjetskog rata, u NDHu, i u Domovinskom ratu devedesetih bila je ideja neovisnosti i samoopredjeljenja, za hrvatsku državu i hrvatski narod. Neprijatelji hrvatske neovisnosti, osobito operativci komunizma, i dan danas rade punom parom kako bi izbacili sjaj čežnje za neovisnošću Hrvatske iz naših i njihovih riječnika i hvalospjeva. Umjesto časne težnje i borbi za neovisnost oni ističu svoju lažima fabriciranu povijest o NDHu. Predstavljaju je zločinačkom pa su tako i nastavili u mnogočemu i za Domovinski rat. Da – njima nije važna neovisnost Hrvatske, u stvari oni ju mrze iz dna duše. No pravednost ipak ostaje na nama, na Hrvatima, pa na zidovima brojnih naših klubova se tako i nalaze simboli u obliku portreta hrvatske narodne borbe u dvadesetom stoljeću za hrvatsku neovisnost – Ante Pavelića i Franje Tuđmana. Nećemo nikom dozvoliti da nas uspije uvjeriti da su ovi portreti, ovi simboli, bilo što manje, bilo što drugo, osim značenja stradanja Hrvata u borbama za neovisnost! Vremena u kojima se hrvatski narod borio za neovisnost uvijek su bila strašna i pogibeljna jer morali smo obraniti svoje živote, opstanak hrvatskog naroda na vlastitom tlu. Da, u tim je borbama bilo i zla i to zlo prepoznajemo i učimo se živjeti s njim žaleći zbog toga ali podignutom glavom. Podignutom glavom jer znamo da je u borbama za neovisnost Hrvata i Hrvatske bilo puno više dobra! I na nama je da svijetu ukazujemo na to dobro koje je postojalo i postoji u izobilju. Zbog toga smo i tu večeras. Za dom Spremni!“
Obraćajući se hrvatskoj zajednici Australije čiji je bio poseban gost iz domovine povodom proslave 50. obljetnice AHK O’Connor u Canberri te istodobno 50. obljetnice zajedništva u zalaganju iseljenih Hrvata iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine za neovisnost i samoopredjeljenje hrvatskog naroda general Željko Glasnovic, nezavisni zastupnik u Hrvatskme saboru za iseljene i Hrvate BiH uz ostalo rekao je da „treba jačati veze između jedinstvenog hrvatskog bića u Hrvatskoj, BiH i izvandomovinskoj Hrvatskom.“ Pohvalio je organizatore ove jubilarne proslave na „ustrajnosti i žrtvi i pomoći koju su svih tih godina i desetlijećima dali za nezavisnu državu Hrvatsku ali i za vrijeme Domovinskog rata.“
Voditeljice programa svečane proslave 50. obljetnice AHK O’Connor, Ina Vukić iz Sydneya i Doris Božin iz Canberre pozdravile su predstavnika Veleposlanstva RH u Australiji gospodina Maria Stipu Zadro, zamjenika veleposlanice Betty Pavelich Sirois koji se obratio toplim pozdravom nazočnima te brojne istaknute goste večeri i osobito one koji su u Canberru došli dijeliti sa Hrvatima Canberre ovu ponosnu ustrajnost održvanja hrvatskog identiteta u Australiji.
Istaknuti gosti večeri bili su utemeljitelji ovog kluba iz Canberre; gospodin Marko Franović iz Sydneya te glavni urednik tjednika „Domovina“ Petar Mamić; dopredsjednik AHK Geelong Pejo Marić te tajnik AHK Geelong Franjo Šarčević koji su istodobno AHK O’Connor dodijeli posebno prijatejstvu i hrvatskom zajedništvu plaketu AHK Melbournea i AHK Geelonga! Dok je fra Miroslav Jelić iz hrvatske crkve sv. Augustin u Canberri poveo je nazočne u molitvi za Domovinu i za ovu jubilarnu proslavu, voditeljice programa su s posebnim osvrtom pozdravile brojne nazočne iz velikog dijela Australije hrvatske branitelje koji su iz Australije otišli tijekom Domovinskog rata sudjelovati u obrani hrvatskog naroda i stvaranju današnjih neovisnih domovina Hrvatske i BiH.
Oni najmlađi Hrvati u hrvatskoj zajednici Canberre, HKUD Stepinac AHK O’Connor folklorna grupa „Pilići“, svojim su plesom i hrvatskom pjesmom vješto pokazali kako je najbolji dokaz ustrajnosti hrvatskog bića u dijaspori kada nam kroz generacije naši mladi pokažu kako su dio našeg hrvatskog bića bez obzira što su se rodili i što žive daleko od domovine Hrvatske i BiH. Folklorne grupe HFS „Croatia“ iz hrvatskog Deakin Canberra te „Odrasli“ iz AHK Stepinac O’Connor također su bili dio ove jubilarne svečanosti u O’Connoru kao i pjevači iz domovine Kićo Slabinac i Siniša Žunec te veoma popularna glazbena grupa „Sto na sat“ koja hrvatskom pjesmom već mnogo godina hrani hrvatsku dušu u Australiji.Ina Vukić