Turističko-geografska obilježja Zadra

Autor: Davor Relja, mag. geogr.

Zadar je smješten na središnjem dijelu hrvatske obale Jadrana i to na sjeverozapadnom dijelu Ravnih kotara. Grad je političko, kulturno i obrazovno središte Zadarske županije. Također je prijestolnica Zadarske nadbiskupije u Hrvatskoj. Sam grad se prostire na 25 km², sa 70.829 stanovnika u 2021., što ga čini drugim najvećim gradom u Dalmaciji i petim najvećim gradom u državi.

Prostor Zadra pripada geološki mladom dinarskom sustavu gorja i predgorskih prostora, koji se pruža u pravcu sjeverozapad-jugoistok. Geološku građu kopnenog područja najvećim dijelom čine pješčenjaci, lapori, konglomerati i debelo uslojeni vapnenci. Obalni pojas kopna i otoka karakterizira velika razvedenost, prevladavaju niske kamenite obale s brojnim pjeskovitim i šljunkovitim uvalama. Zadar ima sredozemnu klimu sa suhim i vrućim ljetima. Klimu obilježavaju stabilno i lijepo vrijeme – ljeto i rana jesen te burno, suho i hladno vrijeme – hladnija polovica godine. S obzirom na klimazonalnu vegetaciju prevladavaju šuma hrasta crnike i crnog jasena.

Nakon što su u 20. stoljeću prevladali kopneni putevi na račun morskih, Zadar je i dalje zadržao prometnu važnost – kroz grad prolazi jadranska magistralna cesta, a grad je spojen s autocestom A1, modernom četverotračnom cestom Zadar Zapad – autocesta A1. Odvojkom željezničke pruge je od 1966. povezan s Kninom, gdje se spaja na glavnu prugu Zagreb – Split. Međunarodnom brodskom linijom povezan s talijanskim gradom Anconom. Zračna luka Zadar nalazi se u Zemuniku, 10 km istočno od grada.

Zadar je neprekidno naseljen već tri tisućljeća. Od uništenja Salone (7. st.) do talijanske okupacije (1918.) bio je vodeće središte istočnog Jadrana. Prvi pisani dokaz o naseljenosti na području Zadra seže iz 4. stoljeća pr. Kr. kada su na ovom području živjeli Liburni, a naselje je nosilo naziv Jadera. Za vrijeme rimske vlasti u 2. stoljeću, naselje poprima oblik grada. U 7. stoljeću dolazi do uspona povijesnog Zadra kao gospodarskog, administrativnog i trgovačkog središta. Grad postaje glavnim gradom Dalmacije i upravnim sjedištem u vrijeme bizantske vlasti. Tijekom povijesti, Zadar je bio pod vlašću Venecije, hrvatsko-ugarskih kraljeva, Austrije, Napoleona i Italije, a upravo burna povijest je oblikovala i mijenjala vizuru grada kao i njegovu funkciju. U vrijeme rimske vladavine, Jadera je imala fascinantna urbanistička obilježja sastavljena od pet uzdužnih i većeg broja poprečnih ulica. Ovim rasporedom ulica je stvorena mreža pravokutnih kvartova – insula koja je omogućavala organiziranu gradsku komunikaciju. Glavni trg – rimski forum nalazio se na zapadnom dijelu grada uz kojeg je postavljen kapitol s hramom. Zadar je zadržao ulogu glavnog grada Dalmacije do 1918. godine Od 1920.-1945., grad je bio talijanska enklava, a tijekom Drugog svjetskog rata su uništeni brojni kulturno-povijesni spomenici, a time i svjedočanstva o bogatoj povijesti grada i okolnog područja. Zadar je poznat po brojnim povijesnim i kulturnim spomenicima, a najznačajniji spomenici se nalaze na poluotoku. Središte tog poluotoka oduvijek je bio nekadašnji glavni rimski trg – Forum. Rimski forum predstavlja najveći forum izgrađen na istočnoj obali Jadranskog mora. Forum datira iz razdoblja vladavine cara Augustina, odnosno iz 3. stoljeća, a površina foruma iznosi 90 x 45 m. Prvotno je forum bio zatvorena građevinska konstrukcija s trjemovima i galerijama, a služio je primarno kao zanatsko i trgovinsko središte grada. Od foruma je danas sačuvan izvorni pločnik te stube s dva stupa, od kojih je jedan imao funkciju stupa srama. U originalnom pločniku foruma pronađeni su ostaci oltara na kojem su se u rimskom razdoblju prinosile krvne žrtve. Od kulturno-povijesni i sakralnih spomenika ističu se crkva sv. Donata, katedrala sv. Anastazije (Stošije), samostan i crkva sv. Marije, crkva sv. Krševana, crkva sv. Šime, Trga pet bunara, akvadukt, utvrde Forte i dr.

Crkva sv. Donata datira iz ranog srednjeg vijeka (9. stoljeće) i predstavlja vrijedan spomenik predromaničkom graditeljstvu s vrlo osebujnim oblikom i prepoznatljivošću. Prvotno je nosila naziv Sveto Trojstvo, a od 15. stoljeća se počinje nazivati po sv. Donatu. Crkva je izrađena na mjestu rimskog foruma, i to pretežno korištenjem građevnog materijala s foruma. Crkva je troapdisalna, a apside su postavljene uokolo središnje kružne konstrukcije. Već više od četrdeset godina u njoj se održavaju Glazbene večeri sv. Donatu, poznati međunarodni festival srednjovjekovne i renesansne glazbe. Crkva sv. Donata je vrlo prepoznatljiva građevina ne samo na razini Zadra već na razini Hrvatske kao destinacije kulturnog turizma. Katedrala sv. Anastazije (Stošije) u Zadru najveća je sakralna građevina na području Dalmacije izgrađena u romaničkom stilu. To je trobrodna građevina čija izgradnja datira iz 12. i 13. stoljeća, a današnja katedrala nalazi se na mjestu ranije starokršćanske bazilike. Na oltaru u sjevernoj apsidi crkve nalazi se sarkofag s moćima sv. Stošije. Zvonik zadarske katedrale izgrađen je naknadno, tijekom 15. i 19. stoljeća u neoromaničkom stilu.

U obnovljenom samostanu sv. Marije (11. st.) stalno je izložen postav „Zlato i srebro Zadra“ koja obuhvaća neprocjenjive crkvene umjetnine izrađene od 8 do 18. stoljeća. Najvažniji su primjerci relikvijara i kaleža, skulpture, slike i vezove. Ovo blago su kako tijekom stoljeća tako i u Domovinskom ratu sačuvale sestre benediktinke, a neki vrijedni izlošci (čipka, crkveni tekstil vezen zlatnim nitima) su djelo njihovih ruku. Izložbu je 1951. godine inicirao hrvatski pisac Miroslav Krleža koji je napisao i jedan od svojih najboljih eseja u kojem veliča zadarsko zlato. U crkvi sv. Šime na glavnom oltaru je pozlaćena srebrena škrinja sv. Šime iz 1380. godine. Škrinja je zlatarsko djelo velike vrijednosti i vrhunsko djelo zadarskog srednjovjekovnog zlatarstva, u kojoj je pohranjena svečeva relikvija. Izradu škrinje milanskom je zlataru Franji, prema sačuvanom ugovoru iz 1377. godine, povjerila hrvatsko-ugarska kraljica Elizabeta, kćerka bosanskog bana Stjepana Kotromanića i žena kralja Ludovika Velikog Anžuvinca. U škrinji se čuvaju vrlo vrijedni zavjetni darovi iz različitih povijesnih razdoblja, a najvrijednija je kraljičina kruna, izuzetan gotički zlatarski i draguljarski rad. Trg pet bunara nastao je u 16. stoljeću iz potrebe za osiguranjem vodoopskrbe u vrijeme obrane grada od turskih opsada. S ciljem osiguranja opskrbe grada vodom gradi se cisterna ukrašena s pet bunara. Uokolo trga se nalazi srednjovjekovni zid i Kapetanova kula, dok se sa istočne strane nalazi potporni zid na kojeg se nastavlja ulaz u Perivoj grada Zadra. Kako je Zadar  nekad bio najveći utvrđeni grad u Republici Veneciji njegove gradske zidine bile su važan dio razrađenog sustava obrane. Zadarske gradske zidine pridružile su se UNESCO-ovoj listi svjetske baštine 2017. godine zajedno s još pet dijelova mletačke obrane iz 16. i 17. stoljeća u današnjoj Hrvatskoj, Italiji i Crnoj Gori,  kao izvanredan spomenik pomorskog fortifikacijskog plana. Kopnena vrata najimpresivniji su dio zidina. To je glavni povijesni ulaz u grad sagrađen 1543. godine, djelo poznatog venecijanskog arhitekta Michelea Sanmichelija. Smatraju se jednim od najljepših renesansnih spomenika u cijeloj Dalmaciji. Ističu se svojim pobjedničkim lukom, središnjim prolazom i dvama manjim bočnim lukovima za pješake. Kulturne institucije koje djeluju u gradu čine glavnu ulogu u razvoju kulturnog života. Vrijedni eksponati kulturno-povijesne i umjetničke baštine grada nalaze se u Arheološkom muzeju, Narodnom muzeju sa svim svojim odjelima i Muzeju antičkog stakla. Kulturni život grada obogaćuje djelovanje Sveučilišta u Zadru, gradske knjižnice i znanstvene knjižnice, ali i brojna kulturna udruženja koja često organiziraju zanimljiva predavanja, radionice i izložbe. Narodni trg je danas glavni zadarski trg i okupljalište. Najstariji sačuvani objekt u sklopu trga je crkvica sv. Lovre iz 11. stoljeća čiji se prostor može razgledati iz kavane “Lovre”. Tu se nalazi i zgrada Gradske straže iz 1562. i toranj sa satom iz 18. st., nasuprot nje Gradska loža iz 13. st. te palača Ghirardini. Na Narodnom trgu službeno započinje i glavna zadarska ulica Kalelarga, omiljena šetnica Zadrana. Naziv Široka ulica (Calle Larga – Kalelarga) javlja se tek kasnije, a jedno se vrijeme njezin središnji dio nazivao i Ulicom svete Katarine po istoimenom samostanu. Zadarski barkajoli smatraju jednim od zaštitnih znakova grada Zadra. Oni su galijoti 21. stoljeća, koji su već dosad odveslali put oko svijeta barem jedan i pol puta. Najmanje tri sata dnevno (koliko im traje smjena), “barkajoli” u malim barkama veslajući prevoze putnike od Liburnske obale do gata kod »Maraske«.

Zadar se može podičiti i nekim vrlo inovativnim arhitekturnim zdanjima modernog razdoblja. Tu se osobito ističu Morske orgulje i Pozdrav suncu. Morske orgulje su građevina smještena na zadarskoj rivi koja je izgrađena na način da proizvodi zvukove identične zvukovima instrumenta orgulje, a glazbu proizvode morski valovi. Melodija koju morske orgulje sviraju uvjetovana je, dakle, plimom, osekom, morskim strujama i valovima, ali uvijek je izuzetno melodična i slušljiva. Autor Morskih orgulja je akademik Nikola Bašić. Neposredno uz morske orgulje, na zapadnoj strani zadarske rive, nalazi se spomenik naziva Pozdrav suncu, koji se sastoji od 300 višeslojnih staklenih solarnih ploča, a prikazuje Sunce i ostale planete Sunčeva sustava u proporcionalnim odnosima. Solarne ploče tijekom dana apsorbiraju sunčevu energiju, a nakon zalaska sunca stvaraju spektakularnu svjetlosnu predstavu uz more.

Nekada je Zadar bio veoma poznat po industriji – metalnoj, kemijskoj, no posebice prehrambenoj te je svojevrsni simbol Zadra – poduzeće Maraska. Danas su glavne grane gospodarstva turizam i ugostiteljstvo. Turizam u Zadru ima dugu tradiciju. Svoju turističku atraktivnost, Zadar gradi i na spoju nautičkog turizma, raznovrsnih oblika smještaja (apartmani, sobe, pansioni, hoteli, vile) i ugostiteljske ponude, ambijenta, prekrasnih plaža i šetnica. Od hotelskog kompleksa s pet zvjezdica smještenog uz samo more, potom gradskog hotela naslonjenog na plažu, pa sve do brojnih šarmantnih i ambijentalnih boutique hotela u staroj gradskoj jezgri, Zadar i okolica putnicima i posjetiteljima nude vrhunski smještaj. Visoki smještajni i ugostiteljski standard odlika su zadarskih hotela. Hoteli s 5 zvjezdica su Falkensteiner Family Hotel Diadora i Falkensteiner Hotel & Spa Iadrea. Hoteli s 4 zvjezdice su Bastion Heritage Hotel, Art Hotel Kalelarga, Hotel Kolovare, Hotel Petričane, Hotel Pinija i Falkensteiner Club Funimation Borik, Hotel Miramare i Hotel ZAdar. U brojnim zadarskim restoranima i konobama treba kušati domaće specijalitete, a među pićima ističe se čuveni liker maraskino.

Broj turista u Zadru se u posljednjih dvadesetak godina učetverostručio (Graf 1.) U gradu Zadru i mjestima koja mu administrativno pripadaju u 2023. godini zabilježeno je rekordnih 630 000 dolazaka turista, koji su ostvarili 2,3 mil. noćenja. Najveći udio u ukupnim noćenjima ostvarili su Nijemci (390 tisuća), zatim domaći gosti, Austrijanci, Poljaci i Slovenci. Prosječni boravak turista bio je 3,66 dana.