Problem nezaposlenosti mladih: Suficit i deficit na tržištu rada

Potaknut velikim, sveobuhvatnim i sve očiglednijim problemima kojima su zahvaćeni mladi naraštaji u današnjem društvu (što često rezultira odlascima iz Republike Hrvatske), problemima koji se zbog dugotrajnog nerješavanja prelijevaju već i na naraštaje srednjih godina, a posredno i/ili neposredno utječu na društvo u cjelini, odlučio sam kroz seriju razgovora, u kojima će pored istaknutih stručnjaka iz različitih područja sudjelovati i veći broj mladih osoba i udruga mladih, upozoriti na te probleme, pokušati ih raščlaniti i u razgovorima sa stručnjacima nastojati upozoriti na moguća rješenja za te probleme.

U RH nezaposlenost mladih još uvijek predstavlja velik problem. Međutim, činjenica je da s jedne strane imamo mnoštvo nezaposlenih, a s druge strane deficitarna zanimanja i poslodavce koji ne mogu pronaći radnike. U razgovorima će se nastojati dati pregled postojeće situacije na tržištu rada s posebnim osvrtom na obrazovanje i osposobljenost mladih osoba za zapošljavanje u pojedinim zanimanjima.

U prvome razgovoru iz serijala odgovore smo zatražili od Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Možete li nam odgovoriti na koje je politike, mjere i inicijative trenutačno usmjerena RH kako bi pridonijela zapošljavanju mladih osoba? Postoji li plan strateško-strukturnih politika kojima će se permanentno raditi na rješavanju problema nezaposlenosti mladih?

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te Hrvatski zavod za zapošljavanje kontinuirano potiču uključivanje svih nezaposlenih osoba na tržište rada kroz provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja. Mjere uključuju devet programa kojima je cilj poticanje zapošljavanja, samozapošljavanja te dodatnog/cjeloživotnog obrazovanja. Provedbom mjera aktivne politike zapošljavanja nastoji se kontinuirano poticati gospodarski razvoj u Republici Hrvatskoj.

Od listopada 2016. do kraja lipnja 2023. u mjere aktivne politike zapošljavanja uključeno je 228 tisuća osoba te je uloženo više od milijardu eura.

Ujedno, od listopada 2016. ukupno je uključeno više od 100 tisuća mladih osoba u mjere što je gotovo 50 posto od ukupnog broja korisnika mjera.

Mlade osobe najčešće su uključene u potpore za pripravništvo te zapošljavanje, no početkom provedbe vaučera za obrazovanje odraslih od 1. travnja 2022. mladi se sve više uključuju i u mjere obrazovanja.

Imate li podatke o postotcima nezaposlenosti mladih osoba u pojedinim dijelovima Hrvatske? Gdje su podatci najbolji, a u kojim područjima stojimo najlošije glede zaposlenosti mladih osoba?

Državni zavod za statistiku donosi podatke vezane uz stope zaposlenosti i nezaposlenosti te kao takve se odnose na cjelokupnu državu. Stopa nezaposlenosti mladih (15-29) iznosi 13,7 posto za 2022. godinu, dok je 2016. godine iznosila 24,6 posto.

Kakvi su ti postotci s obzirom na obrazovanje? Je li se mladima lakše zaposliti s visokoškolskom stručnom spremom ili sa završenim strukovnim školama?

Trenutni trendovi na tržištu rada ukazuju da je nedostatak radne snage uočljiv u raznim sektorima gospodarstva, stoga se mladi s viskom stručnom spremom, ali i sa strukovnim školama, zapošljavaju iznimno brzo. Tome u prilogu govori i podatak Hrvatskog zavoda za zapošljavanje gdje je trenutno oko 26 tisuća nezaposlenih mladih osoba, dok je 2016. taj broj iznosio preko 68 tisuća mladih nezaposlenih osoba.

Je li neusklađenost tržišta rada i obrazovnog sustava jedan od čimbenika koji utječu na nezaposlenost? Kako država gleda na deficitarna zanimanja na tržištu rada i što trenutačno čini kako bi se taj problem ublažio?

U 1982. godini imali smo godišnji prosjek broja nezaposlenih od 99 tisuća, dok je trenutno prosječni broj nezaposlenih oko 97 tisuća. Dakle, prvi put unatrag 40 godina u Hrvatskoj se smanjio broj nezaposlenih ispod 100 tisuća.

Naravno, dinamično tržište rada zahtjeva stjecanje novih znanja i kompetencija koje podrazumijevaju cjeloživotno obrazovanje i osposobljavanje s ciljem povećanja produktivnosti, inovativnosti i konkurentnosti. Uz formalno obrazovanje suvremeni svijet rada zahtijeva posjedovanje dodatnih vještina, od opće digitalne pismenosti do posebnih stručnih znanja. Inovativna i kreativna radna snaga pokretač je razvoja i preduvjet gospodarskog rasta te je nužno razviti kvalitetan okvir za kontinuirano stjecanje novih vještina koje će doprinijeti konkurentnosti i zapošljivosti.

Upravo stoga, Vlada RH je kreirala niz mjera za prilagodbu društva zelenoj i digitalnoj tranziciji. U 2021. godini usvojen je Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) te su RH na raspolaganju znatna dodatna sredstva za poticanje zapošljavanja, uz već postojeće EU fondove poput Europskog socijalnog fonda (ESF) odnosno ESF+ fonda. Poseban naglasak je na financiranju programa obrazovanja putem vaučera. Značajan dio vaučera predviđen je za dodjelu ranjivim skupinama, i to prvenstveno mladima, dugotrajno nezaposlenim osobama te neaktivnim osobama (osobama u NEET statusu). Na ovaj način se omogućava stjecanje znanja i vještina potrebnih na tržištu rada.

Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju iz RH se iselio velik dio njezinih građana, a među iseljenicima najviše je, razumljivo, mladih osoba. Jesu li ti mladi izgubljeni za Hrvatsku ili se može očekivati njihov povratak?

Jedna od najtraženijih i najuspješnijih mjera aktivne politike zapošljavanja je potpora za samozapošljavanje. Podrška za samozapošljavanje se smatra jednom od ključnih mjera društveno-ekonomske politike i mjerom poticanja poduzetništva. Korisnici mjere u visokom postotku ostaju samozaposleni nakon prestanka ugovornih obveza, što pokazuje na održivost mjere.

Upravo kako bi se potaknuo povratak hrvatskih državljana iz inozemstva, kreirana je mjera „Biram Hrvatsku“ kao nadogradnja postojeće potpore za samozapošljavanje.

Mjera ima dva cilja – omogućiti osobama koje su stekle znanja i vještine u inozemstvu dodatni poticaj da se vrate u Hrvatsku te razvoj gospodarski slabije razvijenih područja.

Navedenom mjerom može se ostvariti poticaj od maksimalnih 27 tisuća eura za inozemstvo (7.000 + 20.000 eura) odnosno 23,5 tisuća eura za internu mobilnost (3.500 + 20.000 eura).

Od 2023. proširen je popis država iz kojih se potiče povratak. Trenutno se omogućava povratak radnog stanovništva iz država Europskog gospodarskog prostora, Švicarske Konfederacije, Ujedinjene kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, Argentine, Australije, Brazila, SAD-a, Čilea, Perua, Kanade i Novog Zelanda.

Paralelno s iseljavanjem mladih osoba iz Hrvatske, vidljivo je i useljavanje, odnosno sve veći priljev stranih radnika, također mahom mladih osoba. Što država čini (ili može učiniti) za njihovu integraciju u hrvatsko društvo? Dojam je kao da se taj proces dolaska velikoga broja strane radne snage dogodio prilično brzo pa se postavlja pitanje je li država spremna suočiti se sa svim izazovima u odnosu na to?

Činjenica je da što su zemlje razvijenije i s rastom BDP-a često imaju manji prirodni prirast, pa tako mnoge zapadne države, a među njima i Hrvatska negativne trendove kompenziraju useljavanjem. Zbog znatne neravnoteže na europskim tržištima rada i smanjenja broja radno sposobnog stanovništva, mobilnošću radne snage pridonosi se boljem usklađivanju vještina s radnim mjestima.

U svrhu zaštite domaćeg tržišta rada uveden je postupak testa tržišta rada koji provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Dakle, tek ako test tržišta rada pokaže da u evidenciji nezaposlenih osoba nema raspoloživih osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavaca za zapošljavanje, poslodavac može zatražiti dozvole za boravak i rad stranaca. Na ovaj način prvenstveno je cilj zaposliti domaće radnike, a tek onda omogućiti zapošljavanje stranih radnika sukladno potrebama gospodarstva.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku očigledan je snažan rast plaća, smanjenje nezaposlenosti i rast zaposlenosti. Za daljnji razvoj Republike Hrvatske gospodarstvu je potrebno omogućiti kvalitetne i odgovarajuće radnike s domaćeg tržišta rada, uz fleksibilan i učinkovit sustav uvoza radne snage u deficitarnim zanimanjima.

Imate li okvirne podatke o tome kako Hrvatska stoji glede nezaposlenosti mladih u usporedbi s drugim državama Europske unije? Svojedobno smo u medijima mogli pročitati da nezaposlenost mladih postaje sve veći problem mnogih država EU-a.

Razlika u stopama nezaposlenosti mladih Hrvatske i prosjeka EU se iz godine u godinu smanjuje. U 2022. godini razlika je iznosila 2,4 postotna boda, dok je u 2016. godini ta razlika bila 8,8 postotnih bodova.

Detaljnije informacije o stopama nezaposlenosti mladih u drugim državama EU možete pronaći na stranicama Eurostat-a na poveznici.

Razgovarao: Davor Dijanović

Tekst je dio niza „Je li doista sve lako kad si mlad?“, a objavljen je na Portalu HKV-a u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti u 2023. godini Agencije za elektroničke medije. Prenošenje sadržaja dopušteno je uz objavu izvora i autorova imena.