Domovina uredništvo
Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman odlikovao ga je za cjelokupne prinose domovini Redom hrvatskoga pletera 1996. Njegove knjige „Hrvatske zajednice u Australiji. Nastojanja i postignuća“, Kingsgrove 2010. te kronika pomoći australskih Hrvata u Domovinskom radu „U pomoć Hrvatskoj“ digitalizirane su i dostupne u Digitalnim zbirkama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
Primili smo tužnu vijest iz Australije, da nas je zauvijek napustio u 95. godini života Fabijan Lovoković, istaknuti publicist i kulturni djelatnik . Ovaj plemeniti čovjek velikog srca, borac za hrvatsku slobodu, domoljub i kozmopolit volio je Lijepu Našu a istodobno je cijenio i poštovao domicilnu Australiju.
Publicist, višedesetljetni urednik iseljeničkog tjednika i kulturni djelatnik Fabijan Lovoković rođen je u Slavoniji 18. 1. 1927. Školovao se u rodnom Podgoraču pokraj Našica, zatim Osijeku, Zemunu i Zagrebu, te nastavio u emigraciji. Kao mladić biva u progonstvu od 7. svibnja 1945. pa u Austriji, gdje boravi pet godina u izbjegličkim logorima (Enns, Steyer, Voecklabruck, Asten i Wegscheide). Tehničku je školu u Linzu nastavio 1949. No, sljedeće godine,točnije 18. studenog 1950., stiže u Sydney gdje je radio u tvornici vojnog namještaja i tvornici električnih uređaja. Suosnivač je i dugogodišnji tajnik i rizničar prvog Australsko-hrvatskoga društva u Sydneyju (1951.). Imenovan je za Sudca mira 1968., a od 1974. je član Savjetodavnog odbora tumača i prevoditelja. Na Sveučilištu New South Wales u Sydneyu stekao je diplomu za državnog tumača i prevoditelja (1976.), a od 1987. tumač je III. stupnja. Završio je tečaj posebnog službenog tumača na Sveučilištu Western Sydney (2001.). Bio je aktivan oko organiziranja pomoći hrvatskim izbjeglicama u Australiji 1950-ih i u nastojanjima za priznanjem hrvatskog jezika osamdesetih. Bio je delegat 10. konvencije useljenika u Canberri, član prvog odbora Hrvatske znanstvene zaklade i tajnik središnjeg odbora Hrvatskog društava Australije. Organizirao je javne nastupe hrvatske zajednice povodom raznih manifestacija, bio je učitelj hrvatskog jezika u Auburnu, delegat Svjetske antikomunističke lige na kongresima u Južnoj Koreji, Tajvanu i Urugvaju. Posebno se istakao devedesetih oko prikupljanja i slanja pomoći Republici Hrvatskoj za vrijeme Domovinskog rata. Neizbrisiv trag je utkao u memoriju našega naroda u dijaspori tijekom pet desetljeća, izdajući i uređujući hrvatski tjednik Spremnost (1957.-2007.). Temeljem te publicističke aktivnosti napisao je, kao krunu svoga novinarskog rada, opsežnu knjigu „Hrvatske zajednice u Australiji. Nastojanja i postignuća“ (Kingsgrove, NSW, 2010). Primio je niz priznanja i zahvalnica za svoju publicističku te domoljubnu i humanitarnu aktivnost.
Kad sam ga upoznala devedesetih u Zagrebu, kojeg je posjetio nakon više od četiri desetljeća egzila, rekao mi je da je najponosniji na činjenicu da mu svi unuci (Ivana, Ante, Luka, Dominik, Marin te praunuci Adrijana i Vanessa) uz engleski govore i hrvatskim jezikom, zahvaljujući obiteljima njegovih kćeri Dijane i Vesne. Prvi predsjednik Republike Hrvatske dr. sc. Franjo Tuđman odlikovao ga je osobno za cjelokupne prinose domovini Redom hrvatskoga pletera 28. svibnja 1996.
Njegove knjige „Hrvatske zajednice u Australiji. Nastojanja i postignuća“, Kingsgrove 2010. te kronika pomoći australskih Hrvata u Domovinskom radu „U pomoć Hrvatskoj“ digitalizirane su i dostupne u Digitalnim zbirkama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, kao trajno svjedočanstvo hrvatske dionice Fabijana Lovokovića i njegova naraštaja u australskoj multikulturnoj i prijateljskoj sredini. Na ovoj su poveznici u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dvije najvažnije knjige Fabijana Lovokovića: https://digitalna.nsk.hr/pb/?object=list&mr%5B286656%5D=a
