Domovina uredništvo
[ad_1]
U prigodi 570. obljetnice hrvatskih rimskih ustanova sv. Jeronima, u petak s početkom u 17 sati u prostorijama Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu održat će se međunarodni znanstveni kolokvij pod nazivom „570 godina ustanova sv. Jeronima – 21. travnja 1453. – 2023.“.
Luksemburški nadbiskup kardinal Jean-Claude Hollerich jučer je u Rimu za đakone zaredio 20 isusovaca iz Međunarodnog kolegija Presvetog Imena Isusova, među kojima je i Zlatko Brauchler, član Hrvatske pokrajine Družbe Isusove. Novi đakoni potječu iz 17 različitih zemalja. Zlatko Brauchler rodom je iz Speyera (Njemačka), a preci su mu podunavski Nijemci iz Nijemaca (Srijem). Trenutačno […]
Kolokvij se održava u suorganizaciji Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu i Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu te pod pokroviteljstvom Commission Internationale d’Histoire et d’Etudes du Christianisme i Hrvatske zaklade za znanost, Projekt: Moderne europske diplomacije i istočnojadranski prostor.
Uvodni će pozdrav, uime organizatora, izreći Marko Đurin, rektor Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima. Na simpoziju koji će se održati na hrvatskom i talijanskom jeziku bit će održana sljedeća predavanja:
- Luka Špoljarić, O strukturi ilirske nacionalne zajednice u Rimu (oko 1450. – 1480.)
- Jadranka Neralić, Bratovština i hospicij Svetog Jeronima i uloga žena u prvom stoljeću njihova djelovanja
- Zdenko Dundović, Pitanje mletačkoga grba sv. Marka na Zavodu sv. Jeronima u 16. i 17. stoljeću
- Nikša Varezić, Dubrovačka Republika i Rimska kurija u 16. stoljeću: diplomatski uspjesi i svetojeronimska logistika
- Massimiliano Valente, Uloga Zavoda Svetog Jeronima u odnosima između Vatikana i Jugoslavenske Kraljevine između dva svjetska rata: „mali konkordat” iz 1928. godine.
Korizmeni koncert Hrvatskog glazbenog društva Zvijezda Danica iz Kraljevice i vokalne skupine Lira iz Rijeke održan je u subotu u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu. Hrvatsko glazbeno društvo Zvijezda Danica izvelo je korizmene tradicijske napjeve s područja Kraljevice koji imaju veliki značaj za to mjesto, tradiciju grada i okolice te za očuvanje glagoljaškog pjevanja. […]
U 15. stoljeću hrvatska rimska zajednica bila je okupljena u bratovštinu pod nazivom „Časna bratovština Slavena predgrađa sv. Petra“. Svoje središte imala je u blizini bazilike sv. Petra. Članovi Bratovštine bili su Hrvati iz Sjeverne Hrvatske, Slavonije, Bosne i Dalmacije. Bratovština se obratila Papi tražeći pomoć i dozvolu za gradnju gostinjca i bolnice za hodočasnike. Papa Nikola V. apostolskim pismom „Piis fidelium votis“ od 21. travnja 1453. dodijelio je bratovštini staru i ruševnu crkvu sv. Marine, djevice i mučenice. Uz crkvu koja se nalazila na lijevoj obali Tibera, danas u samom središtu grada, darovao je bratovštini i okolno zemljište.
Članovi bratovštine obnovili su crkvu te ju tako uređenu posvetili sv. Jeronimu, „najvećem naučitelju u izlaganju Svetog Pisma“, rođenom 347. godine u gradu Stridonu, na granici rimskih pokrajina Dalmacije i Panonije. Uz crkvu su ubrzo izgrađeni toliko željeni gostinjac i bolnica. Bratovština je djelovala karitativno te je vodila brigu kako o svojim sunarodnjacima u Rimu tako i o hodočasnicima koji su tu redovito dolazili.
Siksto V. dao je 1588. godine porušiti staru crkvu i na njenom mjestu krenuo u izgradnju nove crkve sv. Jeronima, kojemu je i on osobno bio jako pobožan. Crkva je izgrađena već sljedeće godine te je na blagdan sv. Jeronima 30. rujna 1589. sam Siksto V. u pratnji 25 kardinala u novoizgrađenoj crkvi slavio svetu misu.
Osim što je izgradio crkvu, Siksto V. ustanovio je i Kaptol, kojemu je povjerio brigu o liturgiji u crkvi i o dobrima crkve. Bio je to jedini nacionalni kaptol u Rimu. Papa je odredio da u njega mogu biti primljeni samo oni svećenici koji su rodom iz ilirskoga naroda i koji govore ilirskim jezikom.
Od četvrtka do nedjelje svećenici Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima, zajedno s rektorom Markom Đurinom i vicerektorom Markom Škrabom, sudjelovali su na duhovnim vježbama u Centru Ad Gentes koji vode misionari verbiti u mjestu Nemi. Ovogodišnje duhovne vježbe predvodio je p. Alan Modrić, DI, duhovnik Zavoda. Modrić, vođen načelima Duhovnih vježbi sv. Ignacija Loyolskog, obratio […]
Kada je nastala rasprava što su to ilirski krajevi, donesena je 1655. presuda Svete Rote koja naznačuje kako se pod ilirskim krajevima podrazumijevaju četiri povijesne hrvatske pokrajine: Dalmacija, Hrvatska, Bosna i Slavonija. Po mnogima se upravo ovdje, u ustanovama sv. Jeronima, na temelju ove presude, „pojmovno i pravno konstituira hrvatska nacija“ (R. Katičić). Temeljem te presude, pod vodstvom Ivana Lucića Trogiranina, oca hrvatske historiografije i Stjepana Gradića Dubrovčanina, prefekta Vatikanske biblioteke izrađena je 1663. godine zemljopisna karta ilirskih (hrvatskih) zemalja koje imaju pravo na ustanove sv. Jeronima u Rimu koja se i danas čuva u Zavodu sv. Jeronima.
Bulom pape Lava XIII. „Slavorum gentem“ iz 1901. godine ukinute su dotadašnje svetojeronimske ustanove te uspostavljen Svetojeronimski svećenički zavod za hrvatski narod. Zbog političkih razloga, a pogotovo zbog hrvatskog imena u nazivu, Zavod nije mogao početi s radom, a rektor Josip Pazman protjeran je iz Rima i Italije.
Već sljedeće 1902. godine ponovno je u naziv vraćen pridjev ilirski, no ni to nije pomoglo otvaranju Zavoda koji počinje s radom tek 1911. da bi opet 1915. zbog rata morao biti zatvoren. Zavod je ponovno otvoren tek 1924. godine te od tada pa do danas neprekidno djeluje.
Prva subota u travnju za hrvatsku zajednicu u Rimu bila je u znaku sjećanja na Sarah Zuhru Lukanić, višegodišnju potpredsjednicu i utemeljiteljicu udruge Hrvatsko-talijanski mozaik Rim. Tim povodom u prepunoj dvorani ”Spazio scena” prikazan je dokumentarni film „docuMAJA”. Riječ je o posljednjem projektu preminule Sarah koja je svojim djelovanjem ostavila dubok i neizbrisiv trag u […]
Pavao VI. 1971. godine vratio je Zavodu hrvatsko ime i od tada nosi službeni naziv: Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima.
Ulaz na simpozij je slobodan.
[ad_2]
Source link
