P. Mladinić: Decimalni znak u Europi i sindrom postjugoslavenstva

RH je članica EU, prihvatila je euro, ušla u Schengenski prostor te potpisala međunarodne ugovore itd. No neki u RH misle i smatraju da imaju argumente za nepoštovanje temeljnih međunarodnih i domaćih odluka koje je ozakonio Hrvatski sabor.

Kad zagovornici pisanja decimalne točke u dijelu hrvatskog školstva javnosti prezentiraju svoje argumente, onda oni skrivaju svoju unaprijed odabranu tvrdnju da u RH ne treba poštovati zakone i procedure jer oni imaju neka svoja obrazloženja.

Neosporive su sljedeće činjenice:

– Članak 12. stavak 1. Ustava RH: u službenoj je uporabi hrvatski jezik I latinično pismo.

– Članak 5. stavak 1.: zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. – stavak 2.: svatko je dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske.

Decimalni znak je zarez i on je pravopisna norma.

Hrvatska je pristupila Europskoj uniji, ali i prije toga je prihvatila europsku normu kao hrvatsku normu na temelju članka 9. Zakona o normizaciji.

Hrvatski pravopis i hrvatska norma ne odnose se na pisanje decimalnih brojeva u programskim jezicima (primjerice u Pascalu ili Pythonu) koji su umjetni jezici. Oni imaju svoju vlastitu sintaksu i redovito se oslanjaju na anglosaksonske običaje i tradiciju.

U svjetskoj matematičkoj enciklopediji The CRC encyclopedia of mathematics koju je napisao E. W. Weisstein 2009. godine eksplicitno je definirano tko u matematičkom svijetu uporabljuje decimalni zarez, a tko decimalnu točku.

Nigdje nema informacije da se u Hrvatskoj uporabljuje decimalna točka.

Petar Maria Radelj napisao je ovo: “Pisanje decimalnoga znaka jezično je i tradicijsko pitanje. Na europskom kontinentu pišemo ga  zarezom. U anglosaskom svijetu i na engleskom jeziku piše se točkom. Matematika oko toga nije uspostavila i ne može valjano uspostaviti svoj vlastiti jezik (neovisno o pravilima hrvatskoga) ni pravopisna pravila neovisno o tim zadanostima i usprkos svim drugim strukama u Hrvatskoj, kao što su prirodne znanosti i informacijsko-komunikacijska tehnologija, koje su prihvatile pisanje decimalnoga znaka zarezom. Zadanost je i pravilo je hrvatskoga jezika da se decimalni znak označava zarezom.”

Također je napisao: “Rado očekujem da matematičari pruže ozbiljne protuargumente iznesenomu, da ih u akademskom i dijaloškom duhu zajedno razmotrimo i otklonimo kao prigovore, kako bi se i oni dragovoljno, pod snagom dokaza, pokorili ustavnoj odredbi prema kojoj je u Republici Hrvatskoj u službenoj uporabi hrvatski jezik I koja posljedično ne dopušta pisanje decimalnog znaka točkom. U suprotno riskiraju da kraljicu znanosti preinače u enklavu.”

Postjugoslaveni pišu da svaka upotreba računalnih pomagala automatski znači i upotrebu točke kao decimalnog separatora i da inzistiranje na decimalnom zarezu u obrazovanju doslovno predstavlja sabotažu obrazovanja novih generacija.

Veleučilišni predavač matematike nedavno piše: “… inzistirati na decimalnom zarezu… u obrazovanju – doslovno predstavlja sabotažu obrazovanja novih generacija”.

Njegov argument za ovu tvrdnju o sabotaži jest: “… inzistiranje na decimalnom zarezu ne pomaže, već neposredno odmaže đacima i studentima svladavanje rada u računalnom okruženju nakon završetka obrazovanja!” (istaknuo P. M.)

Pozivanje na poštovanje Ustava, zakona, hrvatskog jezika, međunarodnih ugovora RH, pravopisa, matematičkih enciklopedija, europskih udžbenika itd. i ukazivanje na koji se način takvi dokumenti donose, dogovaraju, ali i mijenjaju, postjugoslaveni nazivaju sabotažom. Sapienti sat! – rekli bi stari Latini.

Okrugli stol o oznakama u školskoj matematici u RH koji je bio dogovoren (i za koji su bili pripremljeni dokumenti za raspravu i dogovaranje, a koji je ”misteriozno” onemogućen) njima je nepoznat ili im se ne uklapa u unaprijed postavljenu hipotezu.

Od 1992. godine uspješno ili manje uspješno rješavali smo i dogovarali uočene probleme u školskoj matematici. I sada kad smo pokušali na isti proceduralni način okupiti zainteresirane i raspraviti te donijeti razumne odluke o oznakama u školskoj matematici, to je onemogućeno ili se difamira.

U tekstu koji je napisao Zvonimir Jakobović i koji je objavljen na adresi piše: “Po tim temeljnim dokumentima i sekundarnim preporukama, smjernicama i uputama, u Hrvatskoj se rabi kao decimalni znak decimalni zarez, bez ikakvih izuzetaka ili iznimaka. Očekivalo bi se da razumni ljudi razumno primjenjuju tu razumnu odredbu.”

Neosnovana je tvrdnja da je uporaba decimalne točke ”stručnija” ili ”znanstvenija”, da se tako radi ”u cijelom svijetu”.

Istina, u prvo vrijeme elektroničkih uredaja (kalkulatora, računala, mobitela, medicinske i druge opreme) rabila se kod istočnoazijskih proizvođača, pod utjecajem engleskog jezika decimalna točka, ali to je već davna prošlost, jer danas svi ti uređaji imaju mogućnost makronaredbom izbora decimalnoga znaka, zareza ili točke.

Nevolja je osobito kad to nije samo osobni izbor nego se to rabi u nastavi i školskim udžbenicima. To uzrokuje kod učenika dvojbe i zabune jer se u matematici rabi decimalna točka, a u ostalim predmetima decimalni zarez. Iako neki tu dvojnost smatraju ”nevažnom sitnicom”, zapravo je najveća šteta što se učenike tako poučava da ne moraju poštovati pravopise, preporuke, smjernice i norme, pa tako i druge ljudske dogovore!

Hoće li ih se tako poticati da, ako im se sviđa, krše norme društvenih odnosa, ponašanja, prometnih propisa i mnogo toga drugoga?

Godine 2019. ministrica Blaženka Divjak pokreće elaboriranje novog kurikula. I umjesto da se nastavi s dogovorenom politikom postupnog usklađivanja s relevantnim dokumentima dolazi do poništavanja odluke iz 2006. godine. S nemuštom preporukom o decimalnoj točki samo u matematičkom kurikulu.

Na taj se način priklonila postjugoslavenima u dijelu matematičke zajednice.

To je uočeno u Vijeću za školstvo HAZU-a gdje je pokrenuta ideja o usklađivanju te o organiziranju Okruglog stola s raspravom i donošenjem odgovarajućih odluka.

Sudjelovanje na Okruglom stolu prihvatili su Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zavod za norme, Katedra za nastavu hrvatskog jezika FF u Zagrebu, AZOO, niz uglednih i manje uglednih matematičara i jezikoslovaca, a sazivanje je prihvatio predsjednik HMD-a. Za potrebe rasprave kreiran je dokument Simboli iliti znakovi u školskoj matematici u RH koji je napisalo 40-ak matematičara.

U svojem nedavno objavljenom eseju Zbogom postjugoslavenstvu!, Anali20(1)00-19(2023) hrvatska znanstvenica Mirjana Kasapović detaljno secira i argumentirano obrazlaže hrvatsku intelektualnu scenu. Ilustrativni primjer postjugoslavnstva u matematici je i ova provedba o decimalnoj točki.

Ona piše: “Nametanje zapadnih narativa i diskursa oblik je intelektualnog i duhovnog kolonijalizma koji su prihvatili mnogi autori sa ’znanstvenih periferija’ kako bi mogli objavljivati svoje radove u zapadnim publikacijama, što je jedan od formalnih uvjeta akademskog napredovanja.” (istaknuo P.M.)
.
Ukazujemo na dio ankete koju je HUNI proveo u sklopu projekta Edukator među nastavnicima 100-tinjak hrvatskih osnovnih i srednjih škola s pitanjem o decimalnom znaku. Pogledajmo!

• Na pitanje o zakonskom decimalnom znaku u RH 48 % nastavnika kaže da je zakonski decimalni zarez, a 52 % da je to decimalna točka.

• Na pitanje o pravopisnom decimalnom znaku u RH 72 % nastavnika kaže da je to decimalni zarez.

• Na pitanje je li službeni decimalni znak u nastavi matematike u skladu sa zakonom, hrvatskom normom i pravopisom 67,3 % nastavnika kaže da nije u skladu sa zakonom, hrvatskom normom i pravopisom.

• 68,4 % nastavnika smatra, pored svega, da u nastavi matematike u RH treba uporabljivati decimalnu točku.

Ako se nakon ove statistike ne vidi problem u školstvu i u poučavanju djece, onda to upućuje na neke druge stvari.

Hrvatska inačica softvera Sketchpada GSP 5.03HR, danski GeoMeter i francuski softver dinamične geometrije Cabri Gemetry II Plus dosljedno uporabljuju decimalni zarez. Znači li da Francuzi i Danci uporabom decimalnog zareza u svojem školstvu sabotiraju obrazovanje svojih novih generacija?

Danas djeca, studenti i ostala javnost imaju na svojim ”pametni telefonima” virtualne kalkulatore koji poštuju hrvatske zakone i u računanju i u zapisivanju uporabljuju decimalni zarez.

Na tipkovnicama današnjih računala (PC-ima i laptopima) kao i na njihovim kalkulatorima nalaze se decimalni zarezi, a ne decimalne točke jer proizvodači u lokaliziranju poštuju naše zakone.

Zaključno ukažimo na sljedeće činjenice:

1. Očito je da dio matematičke zajednice uzima sebi za pravo da ne poštuje Ustav RH, zakone, hrvatski jezik i pravopis, hrvatsku normu, dogovore te uhodanu civiliziranu proceduru dogovaranja i promjene dogovora.

2. Dio matematičke zajednice u RH ne prihvaća hrvatski jezik kao nadređeni (i sastavni) dio matematike u RH, nego smatra da mu je engleski jezik u matematici nadređen.

3. Neistinito tvrde da svaka uporaba računalnih pomagala u RH automatski znači uporabu točke kao decimalnog znaka.

4. Neistinito tvrde da uporaba decimalnog zareza u hrvatskom školstvu predstavlja sabotažu obrazovanja novih generacija.

5. Neistinito tvrde da uporaba decimalnog zareza ne pomaže već neposredno odmaže đacima i studentima u svladavanju i korištenju potrebnih alata računalne tehnologije u matematici.

6. Ovdje ukazane činjenice i argumenti zagovornika decimalne točke eksplicitni su primjer i dokaz sindroma postjugoslavenstva. Oblik je to intelektualnog i duhovnog kolonijalizma kojim se matematiku kao kraljicu znanosti preinačuje u enklavu, a za hrvatsko školstvo predstavlja sabotažu obrazovanja.

Cjeloviti tekst sa svim obrazloženjima, činjenicama, slikama i ostalim možete vidjeti na poveznici i poveznici.

I tu možete detaljnije vidjeti koji razumni ljudi u RH i na koji način razumne dogovore razumno provode, a koji to ne čine nego sa ”znanstvene periferije” zagovaraju i provode ”oblik intelektualnog i duhovnog kolonijalizma”.

Petar Mladinić

^∗ Sindrom u prenesenom smislu je skup elemenata koji tvore bolesnu društvenu pojavu – (Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod Miroslav Krleža i ^ˇŠkolska knjiga, Zagreb 2000. str. 1124.)