Domovina Urednistvo
Prikazuje prof. mr. sc. Ante Milinović
Nedavno je nakladnik „Veda“ iz Križevaca tiskao i treću knjigu naših poznatih kroatista, akademika i profesora Josipa Bratulića i Stjepana Damjanovića i time završio vrlo ambiciozni i tehnički izvrsno opremljeni projekt velike trilogije „Hrvatska pisana kultura“. To su obimne knjige velikog A4 formata, s velikim brojem ilustracija, a obrađuju hrvatsku pismenost u vremenskom razdoblju od 8. do 21. stoljeća. Lako je uočiti nakanu poznatih autora i povjesničara hrvatske književnosti da isprave dosadašnje zlonamjetrne manjkavosti u ovoj tematici i čak u tri vrlo obimne knjige predoče svu šarolikost hrvatske pisane kulture u rasponu od 8. stoljeća do naših dana.
Hrvatska pisana kultura jedan je od važnijih dijelova ukupne hrvatske kulture. Ona obuhvaća djela koja su različita po načinu pisanog izražavanja: natpise na kamenim spomenicima, grafite na graditeljskim objektima, rukopisna djela, tiskane knjige, sve do digitalnih elektronskih knjiga. Među djelima pisane kulture mogu se uočiti djela različita po pripadnosti književnim vrstama, odnosno vrstama drugih stručnih područja, kao što su: pjesme, pripovijetke, romani, drame, odnosno misali, brevijari, evanđelistari, molitvenici, rječnici, gramatike, enciklopedije, leksikoni, priručnici, zbornici i razni statuti.
U drugoj knjizi prezentirano je pisano stvaralaštvo u Hrvatskoj u doba humanizma i renesanse, kada se ona našla u teškim društvenim i političkim prilikama, jer su Turci bili na granicama Hrvatske i stalno se zalijetali do Dalmacije i Istre, koji nakon tragične bitke na Krbavskom polju (1493) postupno osvajaju i hrvatske a danas bosanske banske gradove Jajce (1527) i Bihać (1592). Osjećaj domoljublja i zauzetosti za ugroženu domovinu široki krug čitateljstva najlakše se može pratiti kod naših bokeljskih i drugih dalmatinskih autora, a na poseban je način došao do izražaja u „Ribanju i ribarskom prigovaranju“ pjesnika Petra Hektorovića, u „Planinama“ Petra Zoranića, u „Robinji“ Hanibala Lucića, te u velikom opus Marka Marulića na hrvatskom jeziku, posebice „Juditi“, kao i u latinskom pjesništvu brojnih pjesnika.
Vrlo je bogato zastupljen i hrvatski književni barok koji počinje “Vilom Slovinkom” Jurja Barakovića (1613) a krajnji vremenski prag je Kanižlićeva “Sveta Rožalija” (1780), djelo koje već zalazi u klasicizam. Nositelj je novih pogleda na cjelokupni život pa tako i umjetnost i književnost – Družba Isusova, koja pomoću organiziranoga školstva, misijskim djelovanjem, propovijedima i književnim tekstovima postaje prethodnikom na svim područjima baroknoga stvaralaštva. Uz to ugradio je svoje intelektualne i moralne snage za obnovu i proširenje katoličke vjere u svijetu pa i Hrvatskoj.
U treći svezak uvršteni su hrvatski pisani tekstovi iz 20. i 21. stoljeća, tj tekstovi nastali u vremenskom rasponu od razdoblja moderne – kada Hrvatska hvata priključak s istodobnim procesima u zapadnoeuropskoj kulturi i umjetnosti – do tekstova tiskanih na početku novog milenija.
Knjige se mogu naručiti na e-mail nakladnika
<veda@htnet.hr> ili knjižare „Ljevak“ u Zagrebu.
