Domovina Urednistvo
Hrvatska se, uoči drugog kruga predsjedničkih izbora koji će se održati ove nedjelje, suočava s izazovom suzbijanja stranog utjecaja na svoje demokratske procese. Naime, prema izvješću Centra za informacijsku otpornost (CIR), neovisne organizacije posvećene razotkrivanju prijetnji demokraciji i kršenja ljudskih prava, uočen je snažan utjecaj proruskih bot mreža na predsjedničke izbore u Hrvatskoj.
Dva vala
Istraživanje objavljeno na web stranici ove organizacije poznate po istraživanju dezinformacija i zloćudnih aktivnosti u sukobima poput onih u Ukrajini, Sudanu i Mianmaru, otkrilo je neautentično ponašanje računa na društvenim mrežama poput X-a (bivši Twitter), Facebooka, Reddita, TikToka i drugih društvenih mreža, a analizirane su i web stranice s vijestima u razdoblju od 4. prosinca 2024. do 4. siječnja 2025. godine. Ključni pojmovi koji su istraživani bili su „Zoran Milanović” i „Dragan Primorac”, a cilje je bio razotkriti mrežu proruskih, anti-EU i anti-NATO botova.
U izvješću CIR-a navodi se da su proruske mreže djelovale su u dva vala – nakon Milanovićeve pobjede u prvom krugu i nakon njegovih izjava protiv potencijalnog hrvatskog uplitanja u ukrajinski rat. Te mreže sustavno hvale aktualnog predsjednika Zorana Milanovića i promoviraju sadržaje koji podržavaju njegove stavove. Istovremeno, šire poruke protiv Europske unije i NATO-a, ciljajući pritom na Milanovićevog protukandidata, Dragana Primorca.
Kako se navodi u izvješću CIR-a, računi često koriste AI-generirane profilne slike, slogane proruskog sadržaja i imaju neobične obrasce objavljivanja. Aktivnosti su se intenzivirale nakon što je Milanović osvojio 49,1 posto glasova u prvom krugu izbora, dok je njegov protukandidat Dragan Primorac dobio 19,35 posto. Milanovića se u izvješću opisuje kao „otvorenog kritičara zapadne vojne potpore Ukrajini”, te podsjeća kako je ranije rekao da Hrvatska ne bi trebala zauzimati strane i da bi se trebala držati podalje od globalnih sporova, unatoč tome što je članica NATO-a i EU-a.
Koordinirani botovi
U izvješću se navodi da su se unutar ovih mreža posebno istaknuli srpski elementi, koji su svojim objavama napadali Primorca dok su istovremeno promovirali Milanovića kao idealnog kandidata. Ta aktivnost nije ograničena samo na X (Twitter); botovi i slični računi pokazali su zavidnu razinu koordinacije i na drugim društvenim mrežama poput Facebooka.
Facebook stranice povezane s Milanovićem, uključujući one pod okriljem SDP-a, bilježe značajnu bot aktivnost, osobito u komentarima i dijeljenjima. Takvi računi često objavljuju repetitivne komentare podrške Milanoviću, što ukazuje na neautentično ponašanje, tvrde u CIR-u.
Osvrću se i na propagandne medije povezane s Kremljem, poput RT-a i Sputnika, koji su zauzeli povoljan stav prema Milanoviću. Njihova izvješća, kažu, često ga prikazuju u pozitivnom svjetlu, dok istovremeno kritiziraju njegovog protukandidata. Ovi sadržaji dodatno su pojačani kroz mrežu botova i srodnih računa, čime se nastoji utjecati na javno mnijenje, navodi se u izvješću.
Proruski računi s botovskim karakteristikama šire Milanovićev sadržaj na više jezika, uključujući hrvatski, srpski, talijanski, engleski, španjolski i francuski. Njihova je aktivnost usklađena s ključnim trenucima u kampanji, poput Milanovićeve pobjede u prvom krugu izbora te njegovih izjava protiv uplitanja Hrvatske u rat u Ukrajini.
U CIR-u tvrde da su, osim međunarodnih medija, regionalni mediji poznati po širenju dezinformacija također su promovirali Milanovića te nastojale iskoristiti njegove kritike NATO-a i EU-a kako bi pojačale proruske poruke.
Poništeni izbori u Rumunjskoj
Ovakvo ponašanje nije novost u regiji. Tijekom nedavnih predsjedničkih izbora u Rumunjskoj, drugi krug predsjedničkih izbora koji se trebao održati 8. prosinca 2024. je otkazan zbog navodnog uplitanja Rusije u tijek izbora što je bilo vidljivo u dokumentu koji je deklasificiran i u kojemu piše da je Rumunjska bila meta “agresivnih ruskih hakerskih napada” tijekom provedbe izbora što je utjecalo na njihov rezultat te je zbog toga Ustavni sud donio odluku o poništenju i ponavljanju izbora.
Prvi krug predsjedničkih izbora u Rumunjskoj održao se 24. studenog 2024. te su u drugi krug ušli proruski kandidat Calin Georgescu i proeuropska kandidatkinja Elena Lasconi. Sumnja u rusku upletenost u izbore nastala je nakon naglog skoka u popularnosti i broju glasova Calina Georgescua, a potvrđena je deklasifikacijom dokumenta u kojemu je bilo vidljivo da je Rusija tijekom izbora u Rumunjskoj sustavno reklamirala i promovirala Georgescua na društvenim mrežama, a pojavile su se i informacije da je ruskim novcem i financirana njegova kampanja te se trenutno nalazi pod istragom.
Hina/Novi list
