Mozart i Salieri u Zagrebu

 Prošloga smo tjedna u Zagrebu imali priliku nazočiti umjetničkomu događaju koji već samim izborom djela koje je stavljeno u njegovo središte pobuđuje znatiželju. Naime, 5. travnja dvije je premijere imala opera Nikolaja Rimski-Korsakova Mozart i Salieri u izvedbi studenata pjevanja zagrebačke Muzičke akademije.

Salieri (Lobel Barun) i Mozart (Josip Švagelj) 

Salieri (Luka Čevizović) i Mozart (Vid Begić)

Jednočinka koja vjerno prati istoimenu dramu Aleksandra Sergejeviča Puškina, jednu od njegovih tzv. malih tragedija, praizvedbu je imala u Moskvi 1898. godine. U Hrvatskoj je ta opera rijetko uprizorivana pa je tim veća šteta što, primjerice, odlomci Mozartova Requiema – toga uzvišenoga djela koje je iskoračilo sa zemlje i dosegnulo onostranost – u zborskoj izvedbi studenata pjevanja i klape Sagena, a napose sjajni pjevački i glumački ostvaraji dvaju razigranih, vedrih tenora u ulozi Mozarta (Vid Begić – prva izvedba i Josip Švagelj – druga izvedba) i dvaju uznositih, tamnih basova u ulozi Salierija (Luka Čevizović – prva izvedba i Lobel Barun – druga izvedba) osim zadivljenosti publike koja je u koncertnoj dvorani Blagoje Bersa dugo, dugo zaneseno pljeskala nisu dobili i svoj zasluženi odjek u široj javnosti. (Razlog zbog kojega vrhunski umjetnički sadržaji počesto ne dopiru do javnosti posve je prozaičan: za takve je događaje većina medija odlučila da su nam nezanimljivi pa nam ih prešućuje!)

Uz pjevane dionice koje je pratila uvjerljiva gluma prožeta psihodramatskim elementima jednosatnu zagrebačku svečanost ispunili su i zamamni zvuci glazbenih instrumenata Davora Ljubića, v. umj. sur. (uz klavir, u ulozi Rimski-Korsakova), Lane Bradić, umj. sav. (uz drugi klavir) i Martina Žučka (uz orgulje), a u prvoj sceni nakratko je zasvirala i violina Lovre Bratonje (nijema uloga slijepoga violinista).

Davor Ljubić u ulozi Rimski-Korsakova

Dakako, ne treba zaboraviti da je izvorište rafinirani Puškinov dramski tekst, koji nosi cijelu operu, jer je upravo njemu posvećena posebna pozornost. Prijevod libreta za hrvatsku publiku povjeren je pjesnikinji Ivi Čuvalo, koja je uz redateljevu pomoć uspjela vjerno predočiti duh i sadržaj ruskoga izvornika.

Redatelj opere Alexei Tanovitski i pjesnikinja Iva Čuvalo

Iako trenutačno nema najava novih uprizorenja, očekujemo nastavak jer je u svemu riječ o vrlo inteligentnom, iznimno profesionalnom i pomno osmišljenom projektu. Iza njega stoji umjetnički voditelj i redatelj opere doc. art. Alexei Tanovitski, profesor koji je uz svoje studente pred hrvatsku publiku osim vrhunskoga djela stavio i svevremena pitanja koja se ne iscrpljuju u složenom odnosu dvojice vrsnih skladatelja i navodnom Salierijevu trovanju Mozarta: Može li se „zanatska“ umjetnost natjecati s bogomdanim talentom? Može li se ubiti prava umjetnost?

Ili još šire, obuhvatnije: Može li zlo pobijediti? S tim pitanjem, napustivši hram glazbe, pošli smo Trgom Republike Hrvatske i polako ušli u sveto trodnevlje i – Uskrs.

Tekst: Irena Šupuković

Fotografije: I. T.