Domovina uredništvo
Autorice su se uputile u daleku zemlju kako bi pronašle zaboravljene primjerke hrvatskih novina koje tamo izlaze od kraja 19. stoljeća. Na temelju tih publikacija, kao i na temelju brojnih drugih povijesnih izvora i neformalnih kontakata, u knjizi donose nove spoznaje o komunikacijskim modelima Hrvata u Novome Zelandu kroz povijest
Naklada Ljevak https://www.ljevak.hr/ objavila je knjigu ‘Ni s kućom ni bez kuće: nakladnička djelatnost Hrvata u Novome Zelandu’ autorica Ivane Hebrang Grgić i Ane Barbarić, stručnu i relevantnu rekonstrukciju niza društvenih aktivnosti novozelandskih Hrvata kroz povijest.
Ivana Hebrang Grgić izvanredna je profesorica i znanstvena savjetnica na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje je i predstojnica Katedre za knjigu i nakladništvo. Nakon održanih pozvanih predavanja na Sveučilištu Macquarie u Sydneyju i upoznavanja s osnovnim korpusom publikacija australskih Hrvata, godine 2018. pokrenula je projekt Hrvatski iseljenički tisak čiji je cilj okupiti nakladničku produkciju Hrvata izvan Hrvatske.
Ana Barbarić redovita je profesorica na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zagrebu te predstojnica Katedre za bibliotekarstvo tog odsjeka.
Knjiga “Ni s kućom ni bez kuće” donosi sustavan prikaz nakladničke djelatnosti Hrvata u Novome Zelandu koji se temelji na pomnim istraživanjima i na temelju kojega se rekonstruira niz društvenih aktivnosti novozelandskih Hrvata.
Ivana Hebrang Grgić i Ana Barbarić su se uputile u daleku zemlju kako bi pronašle zaboravljene primjerke hrvatskih novina koje tamo izlaze od kraja 19. stoljeća. Na temelju tih publikacija, kao i na temelju brojnih drugih povijesnih izvora i neformalnih kontakata, u knjizi donose nove spoznaje o komunikacijskim modelima Hrvata u Novome Zelandu kroz povijest.
Sve je to potkrijepljeno odabranim citatima iz brojnih izvora koji svjedoče o kulturnome i društvenome djelovanju Hrvata u Novome Zelandu, ali i o sudbinama pojedinaca koji su gradili novozelandsko društvo, čuvajući pritom hrvatsku baštinu i tradiciju. Prikazana je detaljna kronološka analiza formalne i neformalne komunikacije – od usmene predaje, preko prvih novina i knjiga pa sve do društvenih mreža. Vrijedan dodatak knjizi su online pretražive bibliografije serijskih publikacija i knjiga koje su dostupne putem poveznica i kodova za brzi pristup.
Kroz narative, pisma, fotografije i izvatke iz novina donosi se bogato, slojevito i kompleksno svjedočanstvo teške povijesti hrvatskoga čovjeka u tuđini.
