Hrvatsko domoljublje: moć pojedinca

Tek nakon što su postavljeni ili željeni ciljevi u životu postignuti i knjige ili zapisi o predmetu isplivaju na površinu, u potpunosti tek tada vidimo doprinos kojeg su brojne aktivnosti učinile u njihovom postizanju. Za hrvatsku istinu i za hrvatsku široko rasprostranjenu dugoročnu nacionalnu težnju za neovisnošću, posebice u težnji izražene tijekom 20. stoljeća za oslobađanjem Hrvatske od komunističke Jugoslavije i prije toga, od jugoslavenske kraljevine pod vodstvom Srba, napori u postizanju ovog cilja bili su monumentalni i na individualnoj razini i na grupnoj. Posebno su zanimljivi i vrijedni pojedinci Hrvati i Hrvatice koji su se na mnogo načina borili za ostvarenje tih ciljeva boraveći u inozemstvu, u iseljeništvu. Gotovo je nemoguće dokučiti puni opseg individualne predanosti slobodi i istini bez informacija koje nam daju sliku o tome koliko su izvanredni i odani mnogi Hrvati bili u pomoći ostvarenja hrvatske neovisnosti i ispravljanju laži o Hrvatskoj po svijetu, koje su osobito širili jugoslavenski komunisti i Srbi, dok su u isto vrijeme radili održavali svoje obitelji i radili kako bi preživjeli i uspjeli u tuđem svijetu.

I tako sam u nedjelju 3. srpnja 2022. nazočila predstavljanju dvojezične knjige (hrvatski i engleski) koju je napisao Tomislav Beram, hrvatski domoljub koji živi u Sydneyu i koji je pobjegao iz komunističkog režima Jugoslavije kasnih 1950-ih. Naslov knjige je “Iz Ljubavlju za Hrvatsku” te “My Love for Croatia”. Riječ je o osobnom dnevniku koji se proteže kroz desetljeća, nabraja i piše o mnoštvu aktivnosti i nastojanja koje je Tomislav Beram potaknuo, pridružio se i pratio u širenju hrvatske istine, ispravljanju laži i doprinosu borbama za neovisnost. Bilo da se radi o obavještavanju australskih vladinih agencija da brošure koje su objavili na “hrvatskom” jeziku zapravo nisu bile napisane na hrvatskom jeziku, već na nepostojećem srpskohrvatskom jeziku i stoga je to trebalo ispraviti, bilo da se radi o lobiranju za međunarodno priznanje hrvatske neovisnosti, predsjedavanju udruga Hrvatske zajednice u Australiji, prikupljanju sredstava za humanitarnu pomoć tijekom rata srpske agresije na Hrvatsku 1990-ih, pomaganju i organiziranju prosvjeda protiv rata u Hrvatskoj, bilo da se radi o potpori i povezivanju udruga Hrvatske zajednice diljem iseljeništva u aktivnoj podršci očuvanja hrvatskog identiteta, jezika i kulture u iseljeništvu, diljem dijaspore… i još mnogo toga, Tomislav Beram je sve to i mnogo više toga nabrojao u svojoj knjizi. Upravo zbog tako detaljno predstavljenih aktivnosti potrebnih za očuvanje i obranu hrvatske istine kao i uključivanje u produktivnu borbu za neovisnost od komunističkog ugnjetačkog režima, čitatelj sada i kroz ovu knjigu može vidjeti koliko je to bilo mukotrpno, ali i isplativo, voljeti Hrvatsku od strane njezinih istinskih domoljuba.

Don Drago Ćurić je u svom Predgovoru knjizi napisao:

“Komunistička zločinačka vlast, zatirući i najosnovnija ljudska prava i dostojanstvo svakoga čovjek, koji im nije služio ili nije u njoj sudjelovao, potirala je ljudska prava i slobodu, a svijet je pokušala promijeniti okrutnom vlašću i silom…

Ljubav, istina i pravda jače su od smrti, od sila tame, mržnje i zločinačkog zlosilja. Zato je Tomislav Beram svoj dnevnik naslovio: Iz Ljubavi za Hrvatsku. Iz naslova naslućuje se bit i sadržaj ove knjige …

Kao neumorni i odgovorni radnik, dobri muž i srdačan otac obitelji, iskreni i nepokolebljiv  domoljub, započeo je pravednu borbu u ljubavi i istini, na trima bojištima. Budno je pratio politička zbivanja u komunističkoj državi, iz koje je otišao, čija je promidžba i u Australiji bila veoma glasna i nasilna. Komunističke laži i klevete protiv hrvatskoga naroda i o Hrvatskoj  trebalo je suzbiti i istinom poraziti. Zato su slijedila mnoga putovanja, sastanci, popzivi, pisma i govori …”

Na predstavljanju knjige u Hrvatskom katoličkom centru svetog Antuna u Summer Hillu u Sydneyu, koje je vodila gospođa Ivana Zrnić, Tomislav Beram se posebno zahvalio svojoj supruzi Joan i svojoj djeci jer je ova knjiga, rekao je, proizvod timskog rada njega I njegove supruge Joan te potpore čitave obitelji. Doista, cjeloživotni napori iz ljubavi prema Hrvatskoj su u svim sličnim slučajevima koje ja osobno poznajem diljem svijeta bili obiteljska stvar i često obiteljska žrtva.

Mario Despoja iz Canberre također je bio jedan od govornika na promociji knjige i on je ponosno i elokventno govorio o Hrvatskom poslanstvu uspostavljenom u Canberri tijekom 1970-ih, s Despojom na čelu kao otpravnikom poslova. Dešpoja je istaknuo kako je ovaj potez otvaranja Hrvatskog poslantva, odnosno veleposlanstva, bio golem politički pothvat hrvatskog iseljeništva u Australiji među kojima je bio i Tomislav Beram: “ Zašto je Beram spomenuo poslanstvo u svojoj knjizi? Zato jer je poslanstvo bilo veliki podvig hrvatske političke emigracije. I to nije samo mišljenje nas koji smo uspostavili i vodili ga nego i kasnije hrvatskih povjesničara. Citirati ću samo dvojicu od njih što su rekli o poslanstvu nakog mnogo godina nakon poslanstva, jedan je iseljenički a drugi je domovinski povjesničar.     Mato Tklačević, povjesničar naustralskih Hrvata, i Dr Ivan Čižmić, jedan od boljih poznavatelja hrvatske emigracije. U svojoj knjizi Povijest Hrvata u Australiji Tkalčević je rekao da je ‘uspostava Hrvatskog poslanstva u Canberri godine 1977. najznačajniji i najuspješniji poltički pothvat Hrvata u Australiji i u dijaspori’. Doktor Čižmić, domovinski povijesničar, rekao je da je poslanstvo bila ‘najspektakularnija i najoriginalnija akcija u povijesti djelovanja hrvatske političke emigracije’. Uspostava hrvatskog poslanstva je bio općehrvatski pothvat …to je bilo poslantsvo Hrvata diljem svijeta ne samo onih iz Canberre. Skoro svaka hrvatska udruga I mnogi pojedinci dali su veliki doprinos tom poslanstvu. Među njima moram spomenuti Tomislava Beram i udrugu koj je on pripadao, Hrvatski oslobodilački pokret, dali su ogroman doprinos…”

Kako gospodin Stipe Šimat nije mogao biti nazočan ovoj promociji njegov Predgovor knjizi na engleskom jeziku pročitala je gospođa Joan Beram. Zatim je gospodin Branko Jašić nazočnima opširno i dirljivo predstavio knjigu Tomislava Berama, rekavši među ostalog:

“Danas smo tu da proslavimo nešto što se ne događa često u našoj hrvatskoj zajednici. Naime danas promoviramo uspješan rezultat napornog rada i odricanja, s napomenom da taj rad za hrvatsku zajednicu seže od početka šezdesetih do današnjeg dana. S ponosom u srcu prijatelju i suradniku Tomislavu Beramu čestitam na promociji njegovog dnevnika knjige koju je on naslovio Iz Ljubavlju za Hrvatsku… Borba za identitet i proznanje ne samo hrvatske zajednice u Australiji već i priznanje hrvatske države koja je neizmjerno vapila da ju se prizna u onim danima rata a u kojoj je itekako aktivno djelovao i pisac ove knjige koju danas predstavljamo… U športskom izražaju ova knjiga je zlatna medalja koju jeTomislav Beram stavio oko svojeg vrata ne samo u svoje ime već i svoje obitelji i čitave hrvatske zajednice u kojoj ćemo se mnogi prepoznati indirektno, a o direktno… Dnevnik Tomislava Berama vrlo revno predstavlja rodoljubnu predanost našeg malog čovjeka koji u ovom slobodnom svijetu adekvatno prihvaća i koristi platformu multikulturalizma koji se lavovski bori za identitet i legitimitet svoje hrvatske zajednice uzemlji Južnog križa…”

Kao završni dio ove promocije gospođa Ivana Zrnić pročitala je nazočnima pismo zahvalnosti i četitke Tomislavu Beram na engleskom jeziku poznate autorice o bleiburškoj tragediji i stradanju hrvatskog naroda gospođe Suzanne Brooks-Pincevic iz Aucklanda, Novi Zeland.

(Rečeno mi je da čitatelji koji žele kupiti ovu knjigu mogu nazvati broj mobilnog telefona 0408 611 753)

Ina Vukić