Gotovo 4,9 milijardi svjetske populacije živi u zemljama u kojima se krše vjerske slobode

Vjerski progoni, posebice kršćana, u cijelom svijetu nažalost nisu novost, a čini se da se o kršenju vjerskih sloboda čuje sve češće. Potpuno ili ozbiljno ograničavanje vjerske slobode prisutno je u 61 državi svijeta. Što znači da nešto više od 62 posto čovječanstva, odnosno 4,9 milijardi ljudi, živi u zemljama u kojima se ne može slobodno prakticirati, izražavati ili mijenjati svoju vjeru. Podatci su to koje donosi Izvješće o vjerskoj slobodi u svijetu koje je u četvrtak 22. lipnja objavila međunarodna zaklada papinskoga prava »Pomoć Crkvi u nevolji«. Aktualno Izvješće, koje obuhvaća razdoblje od svibnja 2021. do prosinca 2022. i 196 zemalja svijeta, jasno pokazuje da je progon porastao od siječnja 2021. U porastu je i nekažnjavanje, a bilježi se i globalno povećanje moći i opsega autoritarnih vlada i fundamentalističkih vođa koji nastoje ostvariti neograničenu moć.

Najnasilniji kontinent, s porastom džihadističkih napada koji situaciju s vjerskim slobodama čine još alarmantnijom i dalje je Afrika – gotovo se polovica »vrućih zemalja« na karti Izvješća nalazi upravo na tom kontinentu. Kina i Sjeverna Koreja i dalje su dvije zemlje u Aziji s najgorom evidencijom kršenja ljudskih prava, uključujući vjerske slobode. Smanjili se nisu ni incidenti prisilnoga obraćenja na religiju, otmica i seksualnoga nasilja, a Izvještaj također naglašava ozbiljne krize koje se događaju u muslimanskim zajednicama diljem svijeta.

Povećani napadi na većinske religije

Nepogodna situacija posebno pogađa vjerske manjine, koje se u nekim slučajevima suočavaju sa stvarnom prijetnjom izumiranja, budući da različiti čimbenici – terorizam, kulturno potiskivanje, financijska diskriminacija i zakonska ograničenja – pridonose stvaranju »zagušljive« atmosfere u njihovim domovinama. Međutim, postoje i slučajevi u kojima progon pogađa većinske vjerske skupine, poput Nigerije i Nikaragve. »Napadi na većinsku religiju još su jedan novi trend otkriven u ovom Izdanju našega izvješća. Moramo razmotriti podrijetlo svih progona – autokrat željan potpune moći i kontrole nad teritorijem, njegove imovine i građana. Autokrat može biti izabran ili ne, može biti i vođa zločinačke organizacije, ali i dalje ima isti cilj, a istovremeno je ljubomoran i u strahu od mobilizacijske moći vjerskih vođa. Zbog toga će pokušati umanjiti utjecaj te vjerske zajednice u društvu, izmišljajući manjinu«, pojasnila nam je urednica Izvješća dr. Marcela Szymanski.

Istaknula je da manjine ne moraju nužno biti brojčane, one su definirane irelevantnošću u političkom i ekonomskom smislu. »U Nigeriji ima jednak broj muslimana i kršćana, ali godine muslimanskih predsjednika dovele su do toga da pola zemlje ostane nezaštićeno. Autokrat nasilnim (teroristički napadi) i nenasilnim (diskriminirajućim zakonima) radnjama baci većinsku vjersku zajednicu u mrak, gdje ju je lakše eliminirati.«

Jačaju »pristojni progoni«

Izvješće o vjerskim slobodama posebnu pozornost skreće na zabrinutost zbog sve većih ograničenja slobode misli, savjesti i vjere u zemljama koje pripadaju Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OESS), kojoj pripada i Hrvatska. Tijekom protekle dvije godine Zapad se pomaknuo s klime »pristojnoga progona« (izraz koji je prvi upotrijebio papa Franjo) koji pod krinkom kulture i napretka ograničava temeljna prava pojedinca – posebice priziv savjesti. Regionalna analiza upravo OESS-a pokazuje da je jedno od rastućih područja napetosti borba protiv govora mržnje, marginaliziranja, cenzure, ali i borbe za priziv savjesti.

»Sloboda savjesti i misli ozbiljno je ugrožena u mnogim zapadnim zemljama gdje postaje obvezno (prisiljeno) razmišljati i donositi odluke na temelju jednoga jedinoga moralnoga kodeksa, koji je često u suprotnosti sa slobodom vjeroispovijesti građana«, ističe Szymanski. Zato se, dodaje urednica Izvješća, strahuje da će sljedeće izdanje Izvješća, nažalost, pokazati »nekoliko zemalja u kojima će nametnuta ideologija ozbiljno prekršiti međunarodne angažmane zemlje u vezi s ljudskim pravima, s vladom koja se odriče svoje odgovornosti da jednako štiti sve građane, i tako učinkovito stvara ‘građane drugoga reda’«. Szymanski zato upozorava da treba biti na oprezu i osuditi svako kršenje vjerskih sloboda, ali i kršenje članka 18. Opće deklaracije UN-a o ljudskim pravima »čija se jedna ili više dimenzija svakodnevno pokušava umanjiti na onome što se naziva ‘Zapad’«. »Zamislite ovu deklaraciju kao prekrasnu rajsku pticu kojoj se malo-pomalo čupa perje, dok ne ostane ružno i neprepoznatljivo stvorenje, spremno za kuhanje!« dodala je Szymanski.

Informirati se, moliti i djelovati

S pozitivne strane, Izvješće ističe povećanje inicijativa za međureligijski dijalog i radostan povratak neograničenim vjerskim slavljima u mnogim zemljama nakon zatvaranja zbog COVID-19. »Velike mase na vjerskim slavljima, procesijama i okupljanjima živi su odgovor kritičarima prava na vjersku slobodu kada kažu da nemaju ništa protiv vjere, ali da je to nešto privatno što treba raditi iza zatvorenih vrata«, smatra Szymanski. Vjernici moraju, dodaje, biti prvi koji će braniti svoje pravo na slobodu vjeroispovijesti. »Informirajte se, molite i djelujte, inače ćemo biti poput spomenute ‘ptice ljudskih prava’. Mnogi zahtijevaju, na primjer, da Papa intervenira. U Izvješću pak imamo slučaj Nikaragve gdje je autokrat protjerao Papina predstavnika i redove časnih sestara, a sami Nikaragvanci, vjernici u susjednim zemljama nisu rekli ništa. Kada govorimo o šutnji Zapada, ne govorimo samo o šefovima država nego o svakom od nas. Upamtite da se ono što im danas učine može dogoditi i nama, mi bismo mogli biti sljedeći«, zaključila je Szymanski.

I Hrvatska daje svoj obol

Kao katolička dobrotvorna organizacija »Pomoć Crkvi u nevolji« na razne načine podupire vjernike gdje god su progonjeni, potlačeni ili u potrebi. Žrtve krvavoga, dugotrajnoga progona, ističe dr. Marcela Szymanski, zahvalne i utješene kada su obaviještene da se zajednice u inozemstvu mole za njih, organiziraju aktivnosti za njihovu potporu i razgovaraju s političarima o njihovoj boli, tražeći prestanak progona. »Služenje misa za progonjene kršćane ima velik učinak i potiče vjeru u Božje milosrđe. ‘Pomoć Crkvi u nevolji’ posebno potiče na održavanje ‘Crvene srijede’ koja uključuje cjelodnevni niz aktivnosti posvećen informiranju javnosti, medija, kreatora politike o kušnji koju trpe naša braća i sestre.«

Kao aktivna sudionica međunarodne zajednice, kako na razini UN-a tako i na razini EU-a, ali i kao članica Međunarodnoga saveza za vjersku slobodu ili uvjerenje sa sjedištem u UN-u, čija je Szymanski savjetnica, i Hrvatska daje svoj obol skretanju pozornosti na vjerske progone. »Predstavnici u tom Savezu podupiru i promiču inicijative koje su pomogle kršćanima u nevolji u Nigeriji i drugim zemljama. Progonjeni kršćani posebno cijene postupke Hrvatske. Jako nas je razveselila i vijest da je saborska zastupnica Marijana Petir u studenom prošle godine u sklopu ‘Crvene srijede’ organizirala okrugli stol o vjerskim slobodama pa se tako i Hrvatska priključila još 30-ak zemalja svijeta koje su organizirale slične događaje«, rekla je Szymanski.

Mirta Fekeža
Glas Koncila