Danilo Kalezić: Proeuropske stranke s DPS-om na čelu mogu osigurati europsku perspektivu Crnoj Gori

Prošle nedjelje održani su prijevremeni crnogorski parlamentarni izbori. Rezultati tih izbora su poznati, ali koalicija stranaka koja bi činila buduću crnogorsku vladu koja bi osigurala društvenu stabilnost i europski put još nije. O tome što su pokazali ti izbori, razgovarali smo s Danilom Kalezićem, višim istraživačem na Historijskom institutu Crne Gore.

Ako je Crna Gora europski opredijeljena i orijentirana, koje bi koalicije stranaka trebale činiti novu crnogorsku vladu?

Sve tradicionalne proeuropske stranke na čelu s DPS-om i one koje se tako predstavljaju. Nominalno, Pokret Evropa sad (PES) je za EU i pokušavao se distancirati od Demokratskoga fronta (DF). Predstoji nam vidjeti njihove stvarne političke i ideološke namjere. Oni su ipak nastali kao političko krilo SPC-a.

Kako objasniti izborni uspjeh PES-a, koji do predsjedničkih izbora praktično nije postojao?

Uspjeh je relativan, prognoze su govorile o 35 plus posto glasova. Više je riječ o valu populizma, generiranoga programom reforma koji se pokazao loš za javne financije.

Je li nova crnogorska vlada, koalicija, uopće na vidiku, s obzirom na aferu potencijalnoga premijera Milojka Spajića s kriptovalutama?

Abazović i strukture koje ga podržavaju sve će učiniti kako bi spriječile Spajića da sastavi vladu. Već su jednom to uradili kad su ga diskvalificirali iz utrke za predsjednika. Kreiranjem afere srušen je rejting PES-a, a on delegitimiran kao budući premijer. Abazović je spreman na sve kako bi sačuvao vladu.

PES odbija postizbornu suradnju s koalicijom Zajedno, s DPS-om na čelu, i koalicijom Hrabrost se broji. Ostaje koalicija Za budućnost Crne Gore. Može li se osigurati proeuropski put i dugoročno politička stabilnost s tom koalicijom, naglašeno radikalne prosrpske orijentacije, drukčije transmisijom aktualne vlasti u Srbiji?

Svaka vlada u kojoj ne bude participirao DPS i partneri osuđena je na propast. Radilo bi se o vladama kojima manjka snažnija potpora u parlamentu ili međunarodni legitimitet. Vučić će definitivno pokušati u vladu uvući što više svojih satelita. U tom slučaju malo je vjerojatno da mandatar bude Spajić.

Kažete kako je Abazović spreman na sve. No predstavlja se potencijalnim preporoditeljem Crne Gore. Kojemu zapravo krugu pripada? 

Dritan Abazović sluga je velikosrpskoga nacionalizma u Crnoj Gori, i najbolji proizvod destruktivne politike koja se kreira u Beogradu i Moskvi.

Znatan pad izlaznosti birača tumači se zasićenošću izborima. Nije li problem i u tome što je izostala besprizorna promidžba beogradskih medija, kakva je bila 2020., odnosno što su izgubili glavnu metu napada Milu Đukanovića, kao navodni simbol korupcije?

Ključni je razlog izostanak izborne korupcije koja je posebno u proteklih dvije godine bila glavna odlika crnogorskih izbora. Istodobno, beogradski su mediji odlučili očito manje podržati stranke i koalicije. Ovo su ipak specifični izbori. 

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ovih je dana rekao u intervju austrijskom Der Standardu: „Sa Srbijom dijelimo istu Crkvu, jezik, kulturu i nekada smo bili u istoj državi, kao što su bile Njemačka i Austrija.“ Kako je primljena ta izjava u Crnoj Gori?

Nažalost, ne na pravi način. Crnogorska je javnost uglavnom anestezirana i nezainteresirana za krupna nacionalna pitanja. Milatović tom izjavom želi dodatnu banalizaciju Crne Gore i njezine identitetske osnove. Natječe se s Abazovićem za naklonost i pozornost Beograda.

Poništava li time zapravo svaku crnogorsku individualnost i nije li to svojevrstan uvod u povratak stanja koje se opisivalo kao „dva oka u glavi“?

Dugoročno da, priprema za novu fazu društvene destrukcije. Crna Gora je zarobljena u 1918.

Zagovarajući Otvoreni Balkan, umjesto reforma i snažnijega puta u EU, pokušava li predsjednik de facto utopiti Crnu Goru definitivno u „srpski svet“?

Otvoreni Balkan je ekonomsko krilo „srpskoga sveta“. Alternativa za EU i zamka za zapadnobalkanska društva. To je prvi veliki izazov pred kojim se nalazi Crna Gora – spremnost da se odupre ulasku u jednu takvu inicijativu. 

I na kraju, jeste li optimist, hoće li se uspjeti formirati proeuropska crnogorska vlada? Ili će Crna Gora zapasti u još veću političku krizu?

Teško je reći. Abazović i DF rade sve kako bi kompromitirali Spajića, a on ne pokazuje znake otpora jednomu takvomu političkomu ludilu. Sve osim stabilne proeuropske vlade vodi Crnu Goru u novu fazu krize. Ovo je posljednja prilika da se spasi njezina državna samobitnost.

Odakle dolazi najveća opasnost za Crnu Goru i tko su njezini glavni generatori?

Moskva i Beograda, uz loše postupanje zapadnih diplomata.

Gospodine Kaleziću, hvala na razgovoru.

Razgovarao: Marko Curać

Napomena: Odgovori su s crnogorskoga prevedeni na hrvatski jezik.

  

Danilo Kalezić (Podgorica, 2. travnja 1994.). Srednju školu završio je u Norveškoj, gdje je kao stipendist pohađao Ujedinjeni svjetski koledž Red Cross Nordic program IBD. Međunarodnu politiku i povijest diplomirao je na Sveučilištu Jacobs u Bremenu 2016., nakon čega je završio poslijediplomske studije na Sveučilištu Bremen. Doktorske studije iz oblasti komparativne politike i povijesti završio je na Sveučilištu Loyola u Chicagu. Od travnja 2020. zaposlen je kao viši istraživač na Historijskom institutu Crne Gore. Predmet njegova zanimanja uključuje društvene transformacije, suvremenu političku povijest Crne Gore, demokratizaciju i tranziciju u Istočnoj Europi..