D. Dijanović: Hoće li Hrvatska išta naučiti iz francuskoga migrantskog poučka?

Bivši francuski premijer Nicolas Sarkozy, u isto vrijeme kad i Angela Merkel i David Cameron, konstatirao je da je multikulturalizam u Europi propao. Ipak, desetak i više godina kasnije ništa se nije promijenilo u pristupu migrantskim politikama. Europa je i dalje odredište masovnih migracija, a pridošlice velikim dijelom odbijaju integraciju u europsko društvo. Francuska, s gotovo 800 no-go zona, tj. šerijatskih gheta, predstavlja klasičan primjer države u kojoj se stvaraju paralelna društva.

Francuski poučak

U Francuskoj je posljednjih desetljeća stvorena jaka kultura bunta i prosvjedovanja. U pravilu su u pitanju socijalno-ekonomski motivi (kao kod tzv. Žutih prsluka), no nerijetko se u pozadini nalaze i identitetski motivi. Nakon što su policajci nedavno ubili 17-godišnjeg mladića alžirsko-marokanskog podrijetla, jer je automobilom pokušao pobjeći kad su ga policajci zaustavili, došlo je do eskalacije nasilja u nizu francuskih gradova uključujući i dijelove Pariza.

Na francuskim ulicama posljednjih dana viđamo slične scenarije kakve smo veći viđali tijekom niza prosvjeda posljednjih petnaestak godina. Pale se automobili, ruše gradovi, pljačkaju trgovine, obijaju bankomati… Sve podsjeća na BLM prosvjede u SAD-u 2020. godine. Francuskim ulicama vlada anarhija dok policija pokušava uspostaviti red i mir.

Mainstream mediji pritom prešućuju da veliku većina prosvjednika čine mladi migranti kojima se pridružuje dio ljevičarsko-anarhističkih skupina. Na naplatu dolaze desetljeća krive migrantske politike. Nije problem to što ljudi prosvjeduju. Prosvjeduje se i u drugim gradovima u Europi, no nigdje se ne ruše čitavi gradovi. Zašto je tome tako? Očito zato što ovi ljudi ne doživljavaju Francusku kao svoju domovinu. A takvih je sve više. Samo prošle godine u Francusku je ušlo više od 200.000 ilegalnih migranata.

I Hrvatska na istom putu

Krive migrantske politike danas su problem mnogih europskih zemalja. Migracije su, primjerice Švedsku, pretvorile u najveći „multi-kulti“ eksperiment u Europi. Sukobi bandi svakodnevnica su švedskih gradova. Izračuni govore da bi Šveđani mogli postati manjina u vlastitoj zemlji kroz svega nekoliko desetljeća.

I Hrvatska je posljednjih godina krenula s uvozom strane radne snage koji se intenzivirao nakon ukidanja kvota. Procjene govore da samo ove godine u Hrvatskoj imamo oko 200.000 stranih radnika. Nakon što je iz Hrvatske u posljednjih desetak godina otišlo pola milijuna ljudi (to je posljedica ulaska u EU koja se tako rado prešućuje u odama koje EU sriču proeuropski političari!) logično je da nedostaje radne snage.

Jučer je objavljena vijest da bi se stranci u Hrvatsku mogli useljavati i bez dogovorenog radnog mjesta. Takve neselektivne politike i u Hrvatskoj bi vrlo skoro mogle dovesti do scenarija koje danas gledamo u zemljama (sjevero)zapadne Europe. Lijevom kulturmarksističkom ideologijom ruinirana Europa očito je odustala od svoje budućnosti, a posljedice će biti tragične.

Davor Dijanović