A. Bagdasarov: Armenski muzej u Jeruzalemu

Armenska četvrt u Jeruzalemu

Još u doba vladavine kralja Abgara njegova pobožna žena, kraljica Eline (Helena), gradi u Svetoj zemlji mnoge kapelice na mjestu sadanjih armenskih samostana i crkava. Već u 7. st., prema popisu vardapeta Anastasa, Armenci su imali u Svetoj zemlji sedamdeset samostana i crkava, a 638. godine utemeljuju Armenski patrijarhat. Sadanji Armenski patrijarhat nalazi se u povijesnom području Jeruzalema, u Armenskoj četvrti koja je u južnom dijelu zidina na biblijskoj gori Sion i zauzima jednu šestinu čitavoga teritorija Staroga grada. U doba prisutnosti križara u Jeruzalemu (12. st.) Armenska četvrt zvala se Ruga Armenorum. Patrijarhatu pripada katedrala dvojice svetih Jakova, crkva sv. Spasitelja (Kajfin dom) i crkveno groblje, crkva svetih Arkanđela (Anin dom); crkva sv. Torosa; tajništvo patrijarhata; rezidencija patrijarha i teološko sjemenište; knjižnica Galusta Gjuljbenkjana i muzej Edwarda i Helen Mardigijana. Samostansko spremište za knjige u crkvi sv. Torosa ima više od 4000 rukopisa od 10. do 18. st., uključujući i šest rukopisa s Roslinovim sitnoslikama (minijaturama). Armenski jeruzalemski patrijarhat Armenske apostolske crkve, zajedno s katoličkom i grčko-pravoslavnim crkvama, ima pravo zajedničkoga vlasništva na dio osnovnih svetišta u Svetoj zemlji, uključujući i baziliku Rođenja Isusova u Betlehemu i baziliku Svetoga groba u Jeruzalemu. Patrijarhat izdaje na armenskom i engleskom jeziku časopis „Sion“.

Armenska četvrt u Jeruzalemu

Armenski muzej

U studenom 2022. godine u Starom gradu Jeruzalemu otvoren je nakon obnove armenski muzej koji nam priča o kulturi i višegodišnjim vezama armenske zajednice u Starom gradu. Zgrada muzeja sagrađena je 1853. godine prema projektu arhitekta Sarkisa Baljana. Isprva to je bilo mjesto za hodočasnike. Nakon toga je Armenski jeruzalemski patrijarhat Armenske apostolske crkve odlučio pretvoriti zgradu za teološko sjemenište.

Armenski muzej u Jeruzalemu, foto: Antun Voljski

Nakon genocida nad Armencima 1915. godine 860 armenske siročadi pobjeglo je u Jeruzalem i nitko nije znao kamo tu djecu smjestiti. Tako je zgrada teološkoga sjemeništa postala Dom za siročad, tj. djecu koja je preživjela genocid. Tijekom nekoliko godina djeca su bila udomljena ili su postala punoljetna, a pojedinci su se iselili. Zgrada je ponovna postala armensko teološko sjemenište. Tijekom 1970-ih godina 20. st. tu su odlučili otvoriti muzej.

Armenski muzej u Jeruzalemu, foto: Antun Voljski

Muzej je nazvan u čast fundacije Edwarda i Helen Mardigijan – organizacije koja je smještena u SAD-u i pomaže armenskim zajednicama diljem svijeta. Muzejski izlošci uključuju povijesne i vjerske artefakte, kolekciju armenskih moneta, sagove ručnoga rada, goleme bakrene kotlove, šarene ploče, prvi jeruzalemski tiskarski stroj, zemljopis staroga svijeta, koji je tiskan na armenskom jeziku.

Izlošci Armenskoga muzeja, foto: Antun Voljski

U središtu muzeja smješten je golemi mozaik na kojem je prikazano dvadesetak ptica i vinove loze. Mozaik je pronađen 1894. godine oko Damaščanskih vrata na ulazu u jeruzalemske zidine Staroga grada. Na mozaiku je pronađen natpis na armenskom jeziku: „U sjećanju i otkupljenju svih Armenaca, imena kojih su poznata Gospodinu“. Najvjerojatnije je mozaik bio crkveni pod nekadanje armenske crkve.

Armenski mozaik ptica, 5. – 7. st.

Armenici su prvi u Jeruzalemu organizirali proces fotosnimanja, jedni su od prvih počeli tiskati knjige, izrađivati keramiku, otvarati škole za djevojke itd. Muzej prikazuje armensku kulturu i njezinu tragičnu povijest te svjedoči o stoljetnoj povezanosti armenske zajednice s Jeruzalemom.

Pripremio: Artur Bagdasarov