Izvješće sa Godišnjeg sastanka Australsko-hrvatskog kongresa (AHK)

Izvješće sa Godišnjeg sastanka Australsko-hrvatskog kongresa (AHK) za god. 2020-2021 održanog 26 – 27 veljače 2020. u Hrvatskom Katoličkom Centru Clifton Hill – Melbourne

Domaćin sastanka je bio monsg. Bosiljko Rajić dušobrižnik crkve Sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu. Sastanku je prisustovao Generalni konzul Republike Hrvatske (RH) u Melbourne Joseph Gene Petrić uz: Ivan Škratulja, Ivan Perko iz Geelonga; Ante Radić, Danica Marušić, Antun Šimunović, Ante Šimunić, Srečko Barešić, Šime Skazlić iz Melbournea; Damir Čulić, Branimir Šprajcer iz Adelaide; Stjepan Asić iz Pertha i Ante Peroš iz Sydneya. Odsutni: Sergio Marušić, Silvio Grbin, Boris Jakovac , Josip Pavlinić, Tomislav Beram.

Sastanak je otvorio pozdravnim riječima Ante Radić, dopredsjednik Hrvatskog Svjetskog Kongresa za Australiju, uz sviranje hrvatske himne i minutu šutnje za sve preminule članove AHK-a, te sve poginule i preminule hrvatske branitelje. Prisutnima se obratio mons. Bosiljko Rajić, sjetivši se sastanka prije četiri godine, naglasio je važnost rada u hrvatskoj zajednici, te posebno istaknuo rad AHK. Generalni konzul RH Joseph Gene Petrić u kratko je upoznao prisutne o važnijim postignučima u RH unatoč kovidu i potresu, o izgradnji infrastrukture na moru, o turizmu, o boljoj platežnoj moći, štednji i skorim ulaskom u Euro, rastu od 10%, stabilnom Vladom i kompaktnosti prema BiH. Ukinute su vize i dvostruko oporezivanje za SAD, radi se i za Australiju, u čemu pomaže član australskog parlamenta hrvatskog porijekla Zed Šešelja.

Kulturni rad, I.Škratulja je naznačio kao ključni za opstanak zajednice, nešto slično se već ostvaruje u Sydneyu kroz domovinsku inicijativu ‘Hrvatska kuća’ (J.P.) Nije samo pitanje folklora nego kulturnog rada opčenito, npr. prikaz hrvatskih filmova. Predsjednik Stjepan Asić pročitao je zapisnik sa zadnjeg sastnaka AHK-a u Adelaidu u veljači 2020. a zatim dao izvješće o radu u zadnje dvije godine. Važnije točke glase:

Studij demografije i iseljeništva, sada fakultet, i dalje je bio u centru pažnje nakon što se uspio očuvati trebalo ga je obranit od još jedne opstrukcije od tadašnje ministrice obrazovanja RH koja se protivila da ono postane fakultet. Ponovnom intervencijom na Vladu RH, na Središnji ured za Hrvate izvan RH i širu javnost urodilo je plodom.

Međunarodni sporazum o suradnji, između Instituta Ivo Pilar i jednog specifičnog sveučilišta u Australiji, razmatrana je mogučnost takve jedne suradnje.

Medijska sloboda u Hrvatskoj , reakcija, pismom na Vladu RH, na utjecaj stranih sila, financijera,koji putem jednog portala, Faktografa, utječu na slobodu tiska u RH. Apel za pomoć došao je iz Hrvatske.

Pitanje elektroničnog i dopisnog glasovanja, pokušalo se još jednom utjecat na Vladu RH, nasuprot opoziciji koja smatra da bi se „na taj naćin znatno promjenio i povećao utjecaj dijaspore na izbore“?

Zakon o općem oprostu, u izjavi za javnost naglašeno je da ovaj zakon postoji još od rujna 1996. da nije nikao iz sadašnje vlade RH u njenim odnosima sa manjinama u Hrvatskoj. Upućeno je pismo podrške ministru hrvatskih branitelja prilikom javnog linča na njega.

Prijedlog zakona o strancima, u pismu državnoj tajnici, predsjednici Saborskog odbora za Hrvate izvan RH izraženo je naše negodovanje radi ograničenja privremenog boravka pripadnicima hrvatskog naroda sa stranim državljanstvom ili bez državljanstva.

Imidž Hrvata u svijetu, reakcija na kriva tumačenja iz naše povijesti, pogotovo velikosrpsku propagandu o žrtvama rata, osvrtom na razne članke i elaborate u australskim medijima.

Novčana pomoć, za rad Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac, u Viktoriji sakupljena je pomoć u iznosu od $14.055!

Pomoć u istraživanju povijesti Hrvata u Australiji, pružena je jednom mladom Australcu, u sakupljanju relativnog materijala, dokumenata, Hansard australskog parlamenta i slično (T.Beram).

Izmjena i dopuna kaznenog zakona, upućen je apel Vladi RH da ako se želi zabraniti upotreba ustaških treba obuhvatit simbole svih totalitarnih režima, uključujući i komunistički.

Diskusija, tokom sastanka razmatrano je demografsko stanje u Domovini. Državi nedostaje radne snage radi odlaska mladih u inozemstvo. Veliki je dio zapuštene zemlje za koju država ne oporezuje vlasnike! Učenje hrvatskoga jezika je jedno od kritičnih radnji za opstanak zajednice, prijeti opasnost da ako broj studenata na maturi padne ispod 15 da će doći do ukinuća potpore od strane australske države. Razmatrana je efikasnost Savjeta vlade za Hrvate izvan RH, ako nema izmjena misli na upučene prijedloge postavlja se pitanje potrebe takvog jednog tijela. Također, Hrvati BiH ne spadaju u kategoriju ‘Hrvati izvan RH’, oni su autohtoni! Naznačena je važnost arhive hrvatske zajednice u Australiji, uz postojeću arhivu u većim gradovima, Sydney, Melbourne, radi se i na sakupljanje arhive u Adelaidu, zatim digitalizacije iste u Perthu. Prilikom nedavnih potresa u Hrvatskoj organizarano je sakupljanje novčane pomoći, primjerice u Adelaidu.

Hrvatske svjetske igre, u organizaciji HSK-a i RH, koje se radi kovida nisu održale zadnjih godina, govorio je Ante Radić, slijedeće će biti u 2023. Važno je naći prikladnog kordinatora na svjetskoj razini. Isto tako u svibnju će se izabrati novo Globalno vodstvo HSK-a koje je u zadnji dvije godine bilo zamrznuto. Vodstvo AHK–a za 2022 : predsjednik S.Asić; dopredsjednik Dr. D. Čulić; rizničar A.Šimunović; dopredsjednik HSK-a za Australiju i kordinator HSI A.Radić; pomoćni kordinator Š. Skazlić.

Promocija, u danima tokom održavanja sastanka upriličeno je i predstavljanje knjige, na hrvatskom i engleskom jeziku, Vapaj iz daljine, Hrvati (Zapadne) Australije 1976 – 2016 od Stjepana Asića, u Hrvatskom domu u Footscrayu, u crkvi Sv. Nikole Tavelića u Clifton Hillu i u Centru Hrvatske Zajednice Geelong.

Izjava za javnost, odlučeno je stipendirati jednog studenta na Studij demografije i iseljeništva; sprovesti digitalizaciju arhive hrvatske zajednice; organizirat učešće na slijedećim HSI; povezati kulturni rad sa RH; uz povratak poticati i useljavanje stranaca u RH; ponovno zatražiti uvođenje dopisnog glasovanja; podržati ‘Poruku Hrvatima u Bosni i Hercegovini ‘ od organizacije One Croatia.