Domovina uredništvo
anas, 7. listopada 2021. navršava se 150 godina od početka Rakovičkog ustanka koji je sa svojim suborcima podigao Eugen Kvaternik.
Eugen Kvaternik se rodio u Zagrebu 1825. godine u obitelji Romualda Josipa Kvaternika, profesora povijesti na zagrebačkoj Pravoslovnoj akademiji i Marije Antonije Kvaternik, učiteljice u zagrebačkoj ženskoj pučkoj školi. Gimnaziju je pohađao u Zagrebu i Rijeci, 1840. – 1842. Bio je školski kolega Anti Starčeviću. Dugogodišnju suradnju i prijateljstvo s njim započeo u gimnazijskim danima kada mu je Ante Starčević povremeno držao kućne poduke jer je Kvaternik često bio bolestan. U Beču i Pešti je studirao teologiju i višu pedagogiju, ali je kasnije prešao na pravo. U Hrvatsku se vratio 1847. godine i završio studij prava, a položio i učiteljski ispit 1848. godine. Po povratku u Zagreb položio je odvjetnički ispit te radio kao koncipijent i registrator Banskoga vijeća a kad je isto ukinuto prešao je u financijsku službu. Od rujna 1851. godine bavio se odvjetništvom. Uz dr. Antu Starčevića, svojim je državnopravnim spisima i saborskim govorima položio ideološke i temelje Stranke prava i pravaškog svjetonazora. Po njihovim zamislima, Stranka prava je od 1861. godine bila na čelu hrvatskog narodnog pokreta protiv Austrije i Ugarske.
Znao je više stranih jezika: njemački, ruski, francuski, talijanski, mađarski, slovački, slovenski te latinski jezik.
Zalagao se za samostalnu hrvatsku državu i tražio je pomoć nekih stranih zemalja za njeno ostvarenje. Povezao s revolucionarima Italije, Francuske i Rusije. Bio istaknuti član međunarodnog revolucionarnog bratstva tog doba. Vratio se u Hrvatsku 1860. godine, a prognan je još dva puta, dok se 1867. godine nije vratio s ciljem ostanka u Hrvatskoj.
Ustanak je započeo uvečer 7. listopada 1871. godine u selu Broćancu nedaleko Slunja. U ustanku su sudjelovali i pravoslavci iz okolnih sela koji su se još tada osjećali Hrvatima pravoslavne vjere.
Sljedećega dana proširio se je i na Rakovicu i nekoliko okolnih sela. Cilj ustanka u proglasu je navedeno oslobođenje hrvatskoga naroda “ispod švabsko-mađarskoga gospodstva”. Ustanak je vojno poduprlo nekoliko stotina krajišnika čiji je cilj bio sjedinjenje s drugim nezadovoljnim krajiškim postrojbama. Dne 10. listopada 1871. godine austrijske jedinice opkolile su ustanike u Lici kraj Plaškoga. Vođe ustanka, Eugen Kvaternik, Vjekoslav Bach, Ante Rakijaš i većina pobunjenih krajišnika ubijena je, a na neko vrijeme prestala je djelatnost Stranke prava. Iako nije sudjelovao u ustanku, predsjednik Stranke prava Ante Starčević bio je zatvoren.
Uz Kvaternika, glavni nositelji ustanka bili su: Ante Rakijaš, odgovorni urednik pravaškoga glasila Hervatska Vjekoslav Bach, glavni ustanički agitator u Rakovici Petar Vrdoljak, braća Čuići iz Broćanca i općinski bilježnik u Rakovici Ante Turkalj. Nakana je bila, ako ustanak uspije formirati vladu pravaša na čelu sa Starčevićem, a ako ustanak pretrpi poraz trebali su stradati samo oni i tako sačuvati stranku.
U nastavku donosimo članak dr. Ive Korskoga o Rakovičkome ustanku i Eugenu Kvaterniku.
