PANOPTICUM
Tekst: Branka Šeparović
Foto: HRT/R.T./B..Š.
More je modri, slani, vodeni pokrivač nad 71 posto površine Planeta, i oplakuje (izraz dolazi vjerojatno od suza koje su isto slane) dijelove kopna – staništa ljudi. Najveći su kontinenti, ima ih sedam, a Europa je 6. po veličini. Taj naš usidreni brod, naša jedina domaja Europa izdvaja se iz ostalih kontinenata sa dvije posebnosti. Jedini je kontinent koji nema potpuno okruženje morem. Na sjeveru Arktički ocean, na zapadu Atlantik, a prije 25 milijuna godina njegove oceanske vode ulile su se na jugu, u Sredozemni bazen, pa u njegovom Jadranskom zaljevu zaigrali čaroban splet vode i kopna. Ali na istoku granica ide tek slijedom vodenih tokova, usjeka rijeka i uz mora kojima graničimo sa Azijom. Dakle, po geografskim kriterijima to je euroazijski kontinent, ali je ipak Europi samostalnost, izdvajanje u zasebnu cjelinu izborila jedinstvena, veličanstvena, fascinantna civilizacija – nikla i procvjetala na blaženstvu kršćanstva.
EU GNIJEZDO OD 50 RAZLIČITIH NARODA
Kroz mnoga stoljeća razvijala se, snažila i širila ljudska uljudba i kultura po velikom dijelu svijeta, danas poznatog kao zapadna civilizacija a Europa je njeno ishodište sa površine od 10.800.000 km2, što je tek 2 posto ukupne Zemljine površine, odnosno 6,8 posto ukupnog kopna. Međutim, kao kontinent Europa se razlikuje od ostalih, koje karakterizira sličnost stanovništva, sa činjenicom da ovdje, kod nas, živi više od 50 različitih naroda u svojim suverenim državama, a šest ih je ograničenog suvereniteta. U raznolikoj klimi i bogatoj bioraznovrsnosti, živi 11 posto svjetske populacije: Europljani, popis 2018.: 746.419.440 stanovnika (gustoća naseljenosti 72,9/km2). Hrvati su jedan od najstarijih europskih naroda, a pripala nam je kroz povijest zadatak, čast i slava da stoljećima čuvamo Europu i kršćanstvo pred najezdom nekršćana s druge strane Drine. U našim genima odzvanja sloboda, pa je tako EU za svoju himnu izabrala „Odu radosti“ Ludwiga van Beethovena, a Hrvati se proslavili „Himnom slobode“ od Ivana Gundulića dubrovčanina. Međutim, dok Europa potvrđuje slobodarstvo sa čak tri rezolucije protiv totalitarnih režima, Hrvatska ima politički bedem o koji se to obija.
