Domovina uredništvo
S konzervativnom političkom orijentacijom Hrvoje Zekanović izabran je u Hrvatski sabor 2016. godine. Prije toga, nakon što je diplomirao na Sveučilištu u Zagrebu, desetak godina radio je kao profesor geografije u Šibeniku. Njegova politička i saborska karijera do sada osobito se ističu snažano prepoznatljivim javnim profilom, a osobito kao rezultat njegove ključne uloge u ujedinjavanju i zajedništvu nekoliko manjih političkih stranaka u Hrvatskoj i političkih aktivista u politički pokret „Hrvatski suverenisti“ s ciljem svjetlije budućnosti, njegovim čvrstim stavom protiv tzv. Marakeškog sporazuma i rodne ideologije. S ovim političkim pokretom ujedinjenih političara, Hrvatski suverenisti su u svibnju 2019. osvojili jedan mandat u Europskom parlamentu. Pokret se u studenom ove godine utemeljio u političku stranku “Hrvatski suverenisti” s Hrvojem Zekanovićem kao predsjednikom. Gospodin Zekanović trenutno boravi u Australiji i iskoristila sam ovu priliku da ga intervjuiram.
U posjeti ste Australiji ovih dana. Što vas se najviše dojmilo kretajući se među Hrvate i Hrvatice koji žive u Australiji?
Dojmilo me se što tisućama kilometara daleko od domovine, doslovno da drugom kraju svijeta, i nakon mnogo desetlijeća, hrvatska zajednica i dalje živi i nije zaboravila svoj identitet, baštinu i kulturu.
Jeste li naišli na neke zabrinutosti pa i želje Hrvata Australije u vezi odnosa između domovine Hrvatske i dijaspore? Ako da, možete li ih za nas sažeti?
Nažalost jesam. Mnogi Hrvati su žalosni zbog ne samo trenutne hrvatske politike nego i zbog svih hrvatskih politika zadnjih desetlijeća prema hrvatskom iseljeništvu. Naime, kada je domovini trebalo hrvatski iseljenici su itekako znali što domovini treba te su joj bez zadrške pomogli. Međutim, nebriga političkog establišmenta u Hrvatskoj prema iseljeništvu se najbolje reprezentira kroz tek nekoliko mjesta na kojima se može glasovati na ovom golemom kontinentu. Složit ću se sa australskim iseljenicaima koji kažu da su građani drugog reda. Dok u domovini postoje glasačka mjesta za tek nekoliko desetaka glasača u Australiji brojni milijunski gradovi nemaju niti jedno glasačko mjesto. Također, naišao sam na mnogo ogorčenosti zbog komplicirane pravne procedure kod pokušaja investiranja iseljenika u domovinu. Naime, brojni pokušaji investiranja hrvatskog iseljeništva u domovini zasvrišili su u odustajanju zbog korupcije, nepotizma, a usuđujem se reći i kriminala.
Nedavno se utemeljila stranka „Hrvatski suverenisti“ u Zagrebu, čiji ste i vi član.
Što je vas osobno potaklo stvaranju te stranke?
Naš slogan je bio „zajedništvo nema alternativu“. Naravno, mislim na zajedništvo svih suverenista i domoljuba u Hrvatskoj. Upravo na tim načelima okupili su se Hrvatski suverenisti. Ovdje se radi o okupljanju nekoliko stranaka Hrast, HKS, inicijativa; Istina o istanbulskoj, Hrvatski bedem, i o brojnim uglednim pojedincima među kojima bi izdvojio generala Željka Sačića, Kristinu Pavlović, Peru Kovačevića i Tomislava Sunić. Zajedništvo je rezultiralo trećem najboljim rezultatom na zadnjim izborima, europskim, pa je logičan korak bio da se zbog anketnih kuća, a sutra i glasačkih listića, formira i stranka Hrvatski suverenisti. Naravno platforma i dalje postoji i njoj pristupaju mnogi pojedinci, udruge i stranke.
Koje je ciljeve vaša politička stranka postavila sebi u vezi dijaspore?
Ključan cilj je omogućiti hrvatskoj dijaspori da glasuje ravnopravno sa Hrvatima u domovini. Najbolji način za to je dopisno ili elektronsko glasovanje. Također, planiramo predložiti izborni zakon u kojem bi Hrvatska bila jedna izborna jedinica jer smatramo da ne može preko 3 milijuna Hrvata koji žive diljem svijeta glasovati za samo tri zastupnika dok Hrvati u domovini imaju pravo glasovati za 148. Samo na ovaj način onemogućilo bi se da netko hrvatsku dijasporu stavlja u kategoriju građana drugog reda. Također nužno je omogućiti iseljeništvu investiranje u domovinu. Odnosno, treba se spriječiti korupciju i olakšati ulaganja.
Tko su nositelji vodstva stranke „Hrvatski suverinisti“?
Najvažnije tijelo u stranci je Savjet stranke koji okuplja za sad dvadesetak ljudi isaknutih u javnom i poličikom životu. Ne želimo kroz ni jednu osobu koju bi jedinu brendirali smanjiti važnost zajedništva koje smo pokazali. Na saboru stranke sam ja izabran za predsjednika ali to nipošto ne želimo isticati jer smatramo da svi šlanovi Savjeta i predsjedništva doprinose rastu i snazi Hrvatskih suverenista.
Onda, kako objašnjavate činjenicu da se RužaTomašić kako tijekom europskih izbora tako i ovih dana često ističe u javnosti kao središnja ličnost Hrvatskih suverenista?
Zahvaljujući zajedništvu, naravno i sjajnom kandidatu, a to je bila Ruža Tomašić, Hrvatski suverenisti su ostvarili europski mandat. Mnogi koji nas se boje i kojima smetamo pokušavajući umanjiti našu snagu žele naš rezultat i trenutnu snagu pripisati samo jednoj osobi. Međutim brend Hrvatskih suverenista je jači od bilo kojeg pojedinca a toga su i naši protivnici itekako svijesni pa će ga na svaki način pokušati rušiti kroz pokušaj personaliziranja priče.
Pojam suverenizma jedne države je definiran rječnikom, što znači „suverenizam“ u okviru vaše stranke? Što stoji iza riječi i pojma „Suverenisti“ za vašu stranku i zašto ste baš izabrali taj naziv?
Nekoć se politika dijelila na desno i lijevo. Danas postoji podjela na globalizam ili suverenizam ili da pojasnim, na one koji žele globalno amorfno društvo bez identiteta i na nas koji želimo da se naša baština, tradicija, kultura, valorizira na primjeren način. Na papiru Hrvatska je suverena država, međutim u današnjem globalnom svijetu Hrvatska se odrekla velikog dijela svog suvereniteta na svoju štetu. Smatram da interes i politički cilj svakog hrvatskog političara mora biti prvenstveno interes države hrvatskog naroda, a ne neke nadtvorevine ma kako se ona zvala. Brisel, Washington nisu glavni gradovi za hrvatski narod nego je to Zagreb.
Koji su vam glavni ciljevi odnosno točke programa na kojima ćete kao stranka raditi?
Teško je u nekoliko crta iznijeti čitav program politički i gospodarski, međutim ono po čemu se mi razlikujemo od ostalih političkih opcija je da se bezkompromisno zalažemo za društvo pravde i društvo vrijednosti.
Razlikuju se u bilo čemu te točke programa od programa koje su imale stranke Hrast i Hrvatski konzervativna stranka prije nego što su se ujedinile u stranku Hrvatski suverenisti?
Gotovo se ne razlikuju s tim da ističimemo suverenizam kao političko opredjejenje.
Kada biste bili u situaciji gdje morate izdvojiti jedan najvažniji cilj za postići kako bi Hrvatska bila potpuno ili najoptimalnije u smislu demokracije uspješna država, koji bi to cilj bio?
Ja bi ipak izabrao dvije stvari, a to su demografski oporavak i borba protiv korupcije i nepotizma. Teško mi je reći što je važnije jer bez jednog i drugog nema prosperiteta.
Hvala vam na razgovoru. Imate li koju poruku za Hrvate koji žive izvan Hrvatske?
Moram priznati da se divim svima onima koji su pogotovo u slučaju Austrlajie doslovno na drugom kraju svijeta sebi omogućili egzistenciju i prosperitet. Ne smtram da je nužno po svaku cijenu pogotovo starom hrvatskom iseljeništvu vratiti se u domovinu, međutim, moramo staviti za prioritet snažno povezivanje hrvatskog narodnog korpusa ma gdje se on nalazio. Jedino na taj način možemo imati jak narod i jaku državu u ovim na prvi pogled mirnim, a zapravo izimno turbulentinim vremenima.
