Domovina uredništvo
Dr. Nediljko Matić rodjen je 1953. u Kamenskom (Trilj). Od 1960. živi u Zagrebu. U Zagrebu je završio osnovnu i srednju školu, diplomirao na Filozofskom fakultetu filozofiju i informatologiju Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirao na Odsjeku za informacijske znanosti i komunikologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Dragovoljac je Domovinskog rata od 1990.
Obnašao je dužnost zastupnika u Hrvatskom državnom Saboru RH od 1990. do 1995 te je bio jedan od bliskih suradnika dr. Franje Tudjmana. U bankarstvu je radio nakon toga 12 godina. Trenutno je angažiran u Septimus Media d.o.o. kao član Uprave. Osnivač je i predsjednik Udruge Hrvatsko zajedništvo. Dr. Matića susreli smo u Sydneyu u Hrvatskom klubu “Sydney”, 25.10. 2019. Zamolili smo ga za razgovor i postavili mu nekoliko pitanja.
Dr. Matiću kako i zašto ste došli u Australiju i da li ste ovdje prvi put?
Doputovao sam u Australiju promovirati knjigu Ive Pilara: Južnoslavensko pitanje i Svjetski rat, koja je tiskana 1918. u Beču. Krajem prošle godine u Zagrebu smo obilježili 100 godišnjicu od završetka I. Svjetskog rata. Kao suizdavača smo angažirali i Croatian Studies Centre Macquarie University u Sydneyu. U Australiji sam boravio 1993. kao član državne delegacije koja je svečano otvorila naše veleposlanstvo, generalne konzulate i konzulate u Australiji. Opet sam vidio stare prijatelje iz 1993., kada sam bio u Australiji. Tu mislim na Marka Franolića, Jozu Pavlovića, Miroslava Kurtovića, obitelj Šutalo i ostale. U Sydneyu sam posjetio obitelj svoga brata Joze Joa Matića. Australija je druga domovina mome bratu i mojim nećakinjama i nećacima Stefani, Marku, Adrijanu i Ruby.
Koje je značenje i vrijednost knjige koju ste nam donijeli i zašto je ona na tri jezika?
Ovo je po mome mišljenju najbolja knjiga o jugoslavenskoj ideji koja je nanijela velika zla hrvatskom narodu u zadnjih 100 godina. Ona najbolje oslikava velikosrpsku ideologiju koja je u kombinaciji sa komunizmom vladala na ovim našim prostorima. Knjiga je izvorno napisana na njemačkom jeziku. Mi smo napravili novi hrvatski prijevod i preveli smo knjigu na engleski jezik. Cilj nam je svjetsku javnost kvalitetno upoznati sa ovim ideologijama. Knjiga detaljno izučava Bosnu i Hercegovinu i položaj hrvatskog naroda u njoj. Nama kao narodu još predstoji velika borba i angažman za ostvarenje prava hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Naša je namjera upoznati svjetsku javnost sa tim problemom.
Knjiga prije svega govori o tome da Hrvatska i Bosna i Hercegovina ne ulaze u bilo kakvu državno-političku tvorevinu sa Srbijom i Beogradom. Razlozi zbog kojih on to govori gotovo su se svi obistinili. Posebno je istaknut problem politike Austrije, Njemačke i ostalih država Europe prema Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Prošle godine obilježili smo 100 godina od završetka I. svjetskog rata i 100 godina od izdanja Pilarova djela Južnoslavensko pitanje. Udruga «Hrvatsko zajedništvo» organizirala je u 2018. godini jednodnevni simpozij na temu stogodišnjice od I. svjetskog rata i objave Pilarove knjige. Skup se posebno bavio položajem hrvatskoga naroda u BiH. Naše je mišljenje da je ovo zadnji trenutak da se strateški definiraju interesi hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini.
Budući da se radi o knjizi koja nažalost nije uspjela doći u najpoznatije svjetske političke, znanstvene, kulturne i obrazovne institucije, mi bismo to pokušali ispraviti. Cilj nam je da se svi zainteresirani upoznaju s ovim velikim djelom. Tu ponajprije mislimo na političare, studente, znanstvenike i sve one koje zanima politika i koji odlučuju o budućem položaju Hrvata u BiH. Sve Pilarove knjige pisane su sa strateškog polazišta zaštite i razvoja hrvatskih nacionalnih interesa u Hrvatskoj, ali i u BiH.
Njemačko izdanje distribuirali bismo na najpoznatija sveučilišta i javne knjižnice u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj (njemačko govorno područje) kao i u centre političke moći u tim državama.
Englesko izdanje poslali bismo na najuglednija australska, američka, britanska, irska, kanadska, novozelandska i druga sveučilišta i knjižnice gdje je dominantan engleski jezik i gdje živi velik broj pripadnika hrvatskoga naroda. Knjigu bismo slali i u druge važne države gdje se ne govori engleski. Engleski je danas ipak dominantan svjetski jezik. Temeljni cilj projekta jest upoznati svjetsku javnost o problemima hrvatskoga naroda u BiH.
Za distribuciju njemačkog i engleskog izdanja obratili bi se veleposlanstvima USA, Njemačke, Velike Britanije, Australije, Kanade, Austrije i drugih država. Temeljni cilj ovog projekta je upoznati svijetsku javnost sa jednom izuzetnom knjigom i izuzetnim autorom koji je ostao nepoznat široj svjetskoj kulturnoj javnosti.
Hrvatsko izdanje distribuirali bismo hrvatskim državnim institucijama, sveučilištima i javnim knjižnicama u Hrvatskoj. Najvažnije bi nam bilo knjigu poslati u Bosnu i Hercegovinu. Ona bi se podijelila svim školskim i javnim knjižnicama, sveučilištima i drugim institucijama gdje se izučava povijest i kultura hrvatskoga naroda i gdje se donose političke odluke vezane za budućnost hrvatskoga naroda u BiH. Za pomoć u distribuciji knjige obratili bi se uglednim Hrvatima u iseljeništvu. Uz njihovu pomoć želimo svjetsku javnost kvalitetno upoznati sa problemima hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Kako vam se čini hrvatska zajednica ovdje u Australiji?
Tu smo došli na desetak dana. Hrvati u Australiji su dobro informirani i pozorno prate sva događanja u domovini. Primjetio sam veliko razočaranje u našoj zajednici u odnosu kako se razvija hrvatsko društvo i kao se rješavaju svakodnevni problemi u Hrvatskoj. Smeta im, po njihovom mišljenju, sporost i preveliki utjecaj starih struktura u našem društvu. Prošlo je gotovo 30 godina od stvaranja samostalne i neovisne hrvatske države a problemi se gomilaju i ne rješavaju.
Kao jedan od istaknutih ljudi u stvaranju današnje moderne Hrvatske kako vam se čini sadašnje stanje u R. Hrvatskoj?
Mislim da naše političke elite moraju kvalitetnije djelovati u našem društvu. Moramo se svi ozbiljnije angažirati. Problemi mladih u Hrvatskoj se sporo rješavaju. Moramo brže razvijati institucije našeg društva. Tu ne mislim samo na Vladu, Sabor, pravosuđe i druge državne institucije. Mislim na sve segmenta društva. Cijela hrvatska javnost u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini mora se ozbiljnije angažirati u svome djelovanju.
Kako vidite budućnost Hrvatske, i što te kako i mi iz dijaspore možemo pomoći našoj Domovini Republici Hrvatskoj?
Mora se ozbiljno razmisliti o snazi i potencijalu koji ima hrvatska dijaspora. Dosadašnje metode djelovanja prema dijaspori su po meni potrošene. Dijaspora se mora direktno politički angažirati, tako da ima veći utjecaj na zbivanja u domovini. Tu prije svega mislim na gospodarstvo, demografiju, obrazovanje i druge segmente našeg društva. Ovdje sam upoznao nekoliko pojedinaca koji su me oduševili. Tu bih, za primjer, spomenuo sveučilišnog profesora Ivana Marušića iz Melbournea. U svijetu živi najvitalniji dio hrvatskog naroda. Tu mislim i na one koji su nedavno napustili Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. I kroz ovih desetak dana mnoge sam tu upoznao.
Vaši daljnji planovi?
Mi kao Udruga «Hrvatsko zajedništvo» pokušavamo ukazivati na ove probleme u našoj zajednici. Naše aktivnosti bit će vezane više na Bosnu i Hercegovinu. Također želimo pomagati nadarenim mladim osobama u njihovom školovanju. Brinemo se ovaj trenutak o četvero naših mladih štićenika. Preko realizacije tih projekata želimo ukazivati na probleme koje imaju mladi članovi naše hrvatske zajednice. Mi smo mišljenja da se hrvatski narod mora aktivnije uključiti u strateško rješavanje svojih političkih interesa. Temeljni nacionalni ciljeve još nisu ostvareni. Mi kao Udruga Hrvatsko zajedništvo želimo tome doprinijeti koliko god možemo. Mi mislimo da je temeljna nacionalna hrvatska snaga u aktivnijem angažmanu hrvatskog iseljeništva. To je po meni najzdraviji segment hrvatskog naroda.
Knjigu dr. Ive Pilara «Južnoslavensko pitanje i svjetski rat» koju je dr. Nediljko Matić donio i predstavio u Sydneyu možete naručiti i kupiti na engleskom i hrvatskom jeziku pozivom na broj mobitela 0407 911 995
