Domovina Urednistvo
Prikaz prof.mr.c. Ante Milinovića
Nedavno je „Slobodna Dalmacija“ objavila i treće izdanje knjige o hrvatskim knezovima, kraljevima i biskupima, autora dr.sc. Nevena Budaka, profesora povijesti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, koji je bio posljednji sekretar komunističke partije na istom fakultetu, gdje radi od 1980. godine.Tada je bio vrlo rezerviran prema hrvatskim nacionalnim temama, ali je 1994. objavio gore spomenutu knjigu, čija brojna izdanja dokazuju da je dobro prihvaćen od čitatelja, iako kao partijski povjesničar pokajnik, koji je i dalje oprezan, pa ni u naslovu knjige nema logičnu hrvatsku odrednicu, atribut „hrvatski“!
Što više, on je sa rasprave na HTV poznat, kao i njegov kolega Hrvoje Klasić, i po zlobnoj teoriji da je naš Domovinski rat protiv velikosrpske agresije ustvari bio građanski rat protiv Srba, iako su iza agresora stajali srbizirana JNA i srbijanski vožd Milošević, čemu ga je dobro podučio dubrovački povjesničar Ivo Banac.
Ovu knjigu čini jedanaest romansiranih priča na 300 stranica džepnog formata, a govore o splitskom nadbiskupu Ivanu, ninskom biskupu Grguru, knezovima Borni, Trpimiru i Mutimiru, kao i o kraljevima Tomislavu, Stjepanu I. Držislavu i njegovim nasljednicima (Svetoslavu Suronji, Krešimiru III. i Gojslavu), Stjepanu III., Zvonimiru te o kraju samostalnosti Hrvatskog Kraljevstva 1102. godine. Budući da su one nastale u razdoblju od dvadesetak godina, u ovom izdanju su neke od njih u manjoj mjeri usklađene uslijed promjene mišljenja autora o nekim epizodama.
Međutim, i ova njegova jako korisna i zanimljiva knjiga je pisana s ogradom da su prva stoljeća hrvatske državnosti vrlo slabo zastupljena u arhivskim izvorima, pa je čak odvojio svojih jedanaest izvrsno napisanih eseja o tim našim povijesnim velikanima od stručno pisanog sažetka provjerljivih činjenica o njima!
On sam je u svom uvodu to opravdao razlikom između povijesnih činjenica i književne mašte svog pokušaja uživljavanja u vremena koja su predmet njegova znanstvenog istraživanja, kao „svoju fantaziju kojom je nadopunio velike crne rupe što nam ih je prošlost namjerila“ i naveo da su nastale u razdoblju od gotovo punih dvadeset godina kao »plod mašte ukorijenjene u stvarnosti“.
Prave ponosne Hrvate ta „ograda“ ljuti, jer Englezi, Škoti, Nordijci i drugi narodi ne bi imali ništa od svoje starije povijesti, kad se ne bi oslanjali na narodnu memoriju o njima i dosta nepouzdane legende, jer oni arhivskih izvora uopće nemaju, ali su napisali bogate zbirke knjiga o svojim velikanima.
Ipak, i tako oprezan ovaj autor, zaslužuje naše uvrštenje i priznanje zbog velikih zasluga za iznimno uspješan TV serijal „Hrvatski kraljevi“, u kome je bio glavni stručni savjetnik kao veliki domaći stručnjak za hrvatski srednji vijek i i događaje iz najranije hrvatske povijesti.
