Domovina Urednistvo
Piše: Mate Polegubić
O bogatoj prošlosti i značajnoj ulozi Vrane u očuvanju hrvatskog, kulturnog i vjerskog identiteta svjedoče razni pisani dokumenti i arhitektonski ostatci. Vrana kao naselje poznata je još u rimsko doba, kad se spominje pod imenom “BALADONA”. Latinski izvori spominju je kao “AURANA”, “LAURANA” (LA VRANA).
U vrijeme krvatskih kraljeva Vrana je imala izrazito značajno mjesto.
Bila je krunsko dobro koje je kralj ZVONIMIR 1076. ljeta darovao papi Grguru VII kao ljetnikovac za druženje papinih legata.
Ostatci drevnog grada, dvorca i samostana Vrane vidljivi su i danas.
Gubitkom hrvatske samostalnosti rimska kurija daruje Vranu s cijelim posjedom vitežkom redu Templara – Božjakovici.
Gospodnjeg ljeta 1390. Vranski posjed pripada hrvatskom kralju “Bosne ponosne” TVRTKU. 1409. ljeta zajedno s Dalmacijom Vranu prodaje napuljski kralj Ladislav Veneciji za 100.000 dragulja.
Do 1538. ljeta kada pada po tursku upravu Vrana će priznavati mletačku vlast. Pod turskom vlašću Vrana i dalje ima značajnu ulogu i uzdiže gospodarski procvat te se spominje kao “vrt Ličkog Sandžaka”.
Turski han (motel) čiji su ostatci i danas vidljivi podiže Jusup Mašković.
Vrana je imala i svoje priore, među kojima su najpoznatiji Ivan PALIŽINA, Albert LACKOVIĆ i hrvatski ban Petar BERISLAVIĆ.
Vranski priorat posjedovao je oko 40 samostana, gradova i vlastelinstva, u svim hrvatskim prostorima, Dalmaciji, Slavoniji, Međimurju, Srijemu, Istri i Bosni.
Vranski priorat je imao veliki politički i gospodarski utjecaj u srednjovjekovnoj Hrvatskoj.
Vrana je dala i dva velika umjetnika Franju i Luciana LAURANA (Vranjanina), čija djela ukrašavaju riznice i crkve diljem Hrvatske, ali i Francuske i Italije.
Kroz XVI. i XVII. stoljeće, Vrana je bila izložena različitim kulturnim i političkim utjecajima, s jedne strane širio se tursko – islamski utjecaj koji nije uhvatio korijena u narodu, jer je narod oduvijek disao hrvatskim i kršćanskim plućima.
Od kada je u Vranu došlo kršćanstvo, ono je kroz cijelu povijest do dana današnjega bilo duboko ukorjenjeno u narodu, o čemu svjedoči i nekoliko crkvenih zdanja koji su još uvijek u službi (crkva svetog Mihovila, svete Nediljice i Gospe od Karmela), ali i nekoliko od kojih su ostali samo ostatci (crkva sv. Grgura, crkva sv. Ilije i još nekoliko davno obrušenih).
Za vrijeme Domovinskog rata Vrana nije pala na koljena iako je bila izložena nemilosrdnom bombardiranju, ali zagovori njenih svetaca i zaštitnika (Sv. Mihovil, Sv. Jeronim, sv. Nediljica, Gospa od Karmela) te vranjana pod zapovjedništvom ( treće bojne “Mile PANDŽIĆ”) legendarnih vitezova hrvatske dijaspore i Domovinskog rata Borisa PREBEGA i Ivana VUJIČIĆA, nezaboravnih prijatelja i suboraca – l e g e n d a r n o g – Mire BAREŠIĆA obranili su je i zaštitili od srbo – četničkih granata.
Oko svetišta crkve svete Nediljice palo je na stotine granata s jednim ciljem da unište ovo svetište, ali je zagovor svete Nediljice mučenice uščuvao svetište i Vranu, da ni jedna granata nije pogodila crkvu.
Zato mi Hrvati vranjani iz zahvale svetoj Nediljici, kako u Hrvatskoj tako i u dijaspori, obnavljamo i uređujemo svetište naše – Z a š t i t n i c e – , na radost i ponos svekolikog hrvatsko-kršćanskog puka.
____________________________________
Obznanio: Župni ured sv. Mihovila Vrana
Na to sam – p o n o s a n – što sam iznjedran u Vrani!
U drugom smislu, svaki onaj koji se bavi pisanjem hrvatske povijesti a ne opiše u njoj Vranu: Nije Hrvat nego lažni povjesničar!
SVETE NEDILJICE U VRANI (prva nedjelja u srpnju) NAJVEĆE HODOČAŠĆE U ZADARSKOJ ŽUPANIJI!
Poslušaj me sad kršćanski puče
Kad ti dođe svako ljeto vruće,
Kad ti dođe tvoja pomoćnica
I u srpnju sveta Nediljica.
Ti pogledaj kršćanski narode
Koliko ih dođe u pohode,
I pohrli svetoj Nediljici
Na brižuljku u maloj šumici.
Tu se vapi svetu Nediljicu
Da im dade milosti i sriću
I mnogi su zavit učinili
Da im ona milosti udili.
Jedni mole radi svoga polja,
Drugi mole radi kućnog bola,
Treći mole rad svoje živine
A četvrti da im srića sine.
Vrana ima svoju pomoćnicu
I moguću svetu Nediljicu
Koja će im biti u pomoći
I po danu i po mračnoj noći.
Evo tebi ja dolazim sada
I molim se Nediljice mlada
Prid tvoj kip ću odma pasti
Da me vazda čuvaš od napasti.
Tebe molim o Nediljo mila
Da bi narod od zla izbavila
I od suše i nebeskog grada
Pomozi nas Nediljice mlada.
I sva čuda još niste vidili
Što ih sveta Nediljica dili
Ovu pismu koju smo spivali
Nediljici svetoj časti dali.
Al’ Nedilja sveta je moguća
Svakom ona molbe preporuča
I nikoga zapustila nije
Koji se je zamolio prije.
P. S. Ovu su pjesmu u čast Svetoj Nediljici u Vrani kojoj se hodočasti u srpnju mjesecu, ispjevale Hrvatice iz Splita: L. D. i V. C.
SVETA NEDILJICO,
VJERNA SLJEDBENICO ISUSA KRISTA, TEBI SE DANAS UTJEČEMO U SVIM SVOJIM POTREBAMA I NEVOLJAMA. TI KOJA SI URESILA SVOJU DUŠU VELIKIM KREPOSTIMA, KOJA SI BILA SPREMNA I ŽIVOT ŽRTVOVATI RADI KRISTA, TE ZASLUŽILA DA NAS PO DARU MUČENIŠTVA ZAGOVARAŠ.
SMILUJ SE NAMA KOJI SMO PRITISNUTI OSOBNIM OPAČINAMA TE POTREBNI TVOGA ZAGOVORA. PO KRISTU GOSPODINU NAŠEM! Amen!
