Domovina Urednistvo
Sisački biskup Vlado Košić predvodio je u nedjelju u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gori misno slavlje u povodu 25. obljetnice dolaska Hrvata s Kosova na područje Sisačke biskupije.
Krajem listopada 1999. godine Hrvati s Kosova, nakon što su od 1991. kontinuirano doživljavali maltretiranja i prijetnje, uz pomoć predsjednika Republike Hrvatske, Franje Tuđmana, napustili su svoje domove i došli u Hrvatsku, priopćeno je iz Sisačke biskupije.
Jedna od tih skupina, njih 303, došla je u tadašnje prognaničko naselje Dumače kraj Petrinje, gdje su u teškim životnim uvjetima ostali do 2011. godine. Tada su ih privremeno preselili u prognaničko naselje u Malu Goricu jer je u Dumačama započela gradnja novog naselja i obiteljskih kuća. Tek 2017. konačno su uselili u te kuće, a danas ova zajednica u Dumačama broji oko 240 stanovnika. Tijekom godina u obližnju Petrinju i diljem Hrvatske odselilo je njih 170, a dvadesetak osoba je u međuvremenu umrlo, podsjetio je biskup Košić.
Najstarija hrvatska dijaspora
Sve okupljene pozdravila je Diana Ivić koja je kao dijete stigla s Kosova u Hrvatsku. Prisjetila se proteklih 25 godina te podsjetila na, kako je rekla, “bogatu i slavnu prošlost najstarije hrvatske dijaspore u Janjevu, Letnici, Šašaru, Vrnezu i Vrnavokolu, koja datira od 14. stoljeća”. Poručila je kako je ovo obilježavanje zapravo 25. obljetnica njihova povratka u hrvatsku domovinu, iz koje su njihovi pretci otišli prije više od 700 godina.
„Danas u Dumačama žive brojne obitelji, puno mladih i mnogo djece. Apeliramo na sve ovdje prisutne da učine sve kako bi ti mladi ljudi ostali ovdje“, istaknula je Ivić te zahvalila svima koji su im pomogli u ovih 25 godina.
U homiliji biskup Košić izrazio je zahvalnost Hrvatima s Kosova što su obogatili ovaj kraj i župu u kojoj su pronašli svoj dom.
Istaknuo je ulogu župnika Paška Glasnovića, koji je predvodio svoje vjernike iz Letnice i Vrnavokola u Hrvatsku, usporedivši ga s Mojsijem koji je vodio Izraelce u Obećanu zemlju.
„Kao ni u slučaju Izraelaca, ni dolazak naših Hrvata iz Kosova u Hrvatsku nije tekao lagano i bez problema. Izraelci su 40 godina prolazili kroz pustinju, a naši Hrvati su 18 godina čekali da ih se iz kontejnera i baraka smjesti u kuće u Dumačama. Tek od Velikog petka, 17. travnja 2017., hrvatski prognanici s Kosova imaju svoju trajnu adresu i dom ovdje u našoj biskupiji u Dumačama“, naglasio je biskup.
Istaknuo je i važnost vjere u njihovoj zajednici, zbog koje su i opstali tolika stoljeća, te poručio kako je svjestan njihove želje za izgradnjom kapele u mjestu.
Trenutno se izrađuje izvedbeni projekt kapele koja će podsjećati na župnu crkvu u Vrnavokolu, rekao je sisački biskup, te izrazio nadu da će gradnja započeti sljedeće godine, navodi se u priopćenju.
Duhovna zvanja i mučenici koje je dala hrvatska zajednica na Kosovu
Biskup Košić podsjetio je i na duhovna zvanja i mučenike koje je dala ova hrvatska zajednica na Kosovu.
„Godine 2016. proglašeno je 38 albanskih mučenika blaženima, među kojima su don Anton Muzić, rodom iz Vrnavokola, i fra Serafin Glasnović Kodić iz Janjeva. Također, postupak za beatifikaciju fra Alojzija Palića, čija je kauza prihvaćena, u tijeku je. To su potomci naših ljudi koji su živjeli svoju vjeru na teškom mjestu i u teškim vremenima i koji su je ostavili svojoj djeci kao najvrjedniju stvar koju imaju i koje se nikada nisu odrekli“, kazao je biskup.
Pohvalio je njihovu upornost i izdržljivost koju su pokazali na Kosovu i u ovih 25 godina u Hrvatskoj.
Župnik Paško Glasnović istaknuo je da su zajedništvo i duhovna zvanja najveća snaga Hrvata na Kosovu.
„Iz Janjeva su rodom ili podrijetlom dva biskupa, 38 svećenika, jedan đakon, jedan brat laik, tri bogoslova i 27 časnih sestara. Iz Letnice i Vrnavokola potječe 15 svećenika, jedan redovnik, jedan bogoslov, dva sjemeništarca te čak 40 časnih sestara“, naveo je Glasnović, ističe se u priopćenju Sisačke biskupije.
Misno slavlje animirala je Klapa “Janjevo”.
(Hina)
