Prijedlog programa za Hrvate u Inozemstvu

Uspostava novog Svjetskog kongresa za Inozemstvo kao savjetodavno tijelo pod pokroviteljstvom predsjednika države i sastavljenog od 120 članova (po 20 sa svakog kontinenta).

1. Novi zakon o dodjeli državljanstva po kratkoj proceduri sa jedinim uvjetom da imate Hrvatsko podrijetlo a da nikada nije zatražen ispis iz Hrvatskog državljanstva.
2. Osnutak ministarstva za inozemstvo, povratak i demografiju. (Podići postojeći Središnji ured za Hrvate izvan RH na rang ministarstva)
3. Garantiranih 12 Saborskih zastupnika (po dva sa svakog kontinenta, proporcionalno raspoređeni prema broju Hrvata s hrvatskim državljanstvom).
4. Uvodjenje elektronskog i poštanskog glasovanja.
5. Donošenje programa za iseljeništvo svakih 5 godina.
6. Formiranje fonda za pomoć iseljenicima pri povratku i u slučaju gubitka sredstava u zemlji u kojoj žive, uzrokovano političkom situacijom.
7. Osnutak besplatnog TV satelitskog kanala za inozemstvo kojim bi se pokrilo oko 10 milijuna domova.
8. Uvesti u Saborsku praksu da se redovito raspravlja i podnosi izvješće o efektu koji izmjene zakona imaju na iseljeništvo.
9. Osnutak platforme za mlade u inozemstvu koji će štititi njihove interese i za ostvarivanje projekata koje žele pokrenuti u zemlji stanovanja ili u HR & BiH koristeći mrežu mladih koji žive u drugim državama.

(Opravdanje za ovakvu jednu instituciju leži u tome jer prijeti mogućnost gubitka sjedišta, na pr. katedre hrvatskog jezika na Macquarie sveučilištu u Sydney-u, kao i već izgubljenog u Ontario, Kanada).

10 razloga zašto Hrvatskoj i BiH treba Iseljeništvo!

1. Hrvatska i BiH bi uštedjeli ogroman novac za naobrazbu jer bi potpuno ili skoro potpuno nestao manjak deficitarnih zanimanja.
2. Zaustavio bi se trend uvoza migranata kojima treba obezbjediti uvjete za život, naučiti ih hrvatski jezik i dati im posao a to iseljenistvu ne treba.
3. Iseljeništvo donosi novce i bogati državnu kasu. Samo im treba omogućiti da ravnopravno učestvuju u političkom životu i lakše dobiju državljanstvo za njihovu djecu.
4. Iseljeništvo uglavnom živi u bogatim zapadnim zemljama radeći na tehnologijama prvoga stupnja a to bi znanje mogli prenijeti u Hrvatsku.
5. Iseljeništvo govori više svjetskih jezika što bi svakako doprinjelo boljem prosperitetu Hrvatske u turizmu i uopće na globalnom svjetskom tržištu.
6. Povratkom iseljenika došlo bi do velikog priljeva novca i novih investicija u HR.
7. Povratkom iseljenika zaustavio bi se ili u velikoj mjeri smanjio trend prodaje nekretnina i hrvatskog bogatstva strancima.
8. Hrvatsko iseljeništvo ima radne navike na nivou najboljih svjetskih ekonomija oslobođeno od jugokomunističkog mentaliteta u stilu; “nemogu me toliko malo platiti koliko mogu malo raditi” ili “znam svoja prava ali ne i obveze”.
9. Prosječan Hrvat vani je nekažnjavan obiteljski čovjek, suverenist i katolik. Zar to nije upravo ono što može dodatno pokrenuti Hrvatske prostore i sačuvati našu tradiciju.
10. Iseljeništvo ima jako uporište u zapadnim zemljama u kojima žive. Njihovim bi povratkom HR i BiH dobili najbolje ambasadore zbog svojih poslovnih i životnih veza sa tim zemljama.

Obrazloženje

Iseljeništvo i Domovina, Prvi dio!

Ono što se Grčkoj dešavalo između 1970. i 2000. kada su bili zemlja iseljavanja stanovništva i poraznih demografskih trendova sada se sa zakašnjenjem od 20 godina dešava Hrvatskoj i BiH. Za razliku od nas Grci su to shvatili i promijenili politiku prema svojoj dijaspori i od 2000’te godine su počeli sa programom povratka i useljeništva. To je dovelo do oporavka privrede i zemlja koja je bila pred bankrotom sada je ponovno na putu prosperiteta. Također je interesantno naglasiti da je upravo Grčka dijaspora uveliko pomogla oslobađanju zemlje od okupacije Osmanskog Carstva kao što je i Hrvatska dijaspora pomogla Hrvatskoj na putu njene neovisnosti u Domovinskom Rata. Na žalost u usporedbi sa Grčkom tadašnja Hrvatska vlast je upravo uradila suprotno i od te iste 2000’te godine gotovo potpuno stavila svoje iseljeništvo na margine političkog utjecaja u zemlji. Rezultati takve politike su evidentno porazni jer smo na dnu EU po razvijenosti a na negativnom demografskom vrhu iseljavanja stanovništva.  

Sto reći o Italiji koja je zbog političkih kriza i korupcije u prošlosti izgubila veliki dio svojih državljana i dovela, kao i u Hrvatskoj do ozbiljnog odljeva mozgova koji je najviše pogodovao Njemačkoj i Francuskoj kao liderima EU globalizma. To je bio i glavni razlog nedavnoj promjeni vlasti u Italiji i dolaska konzervativaca jer svaki narod se sjeti svojih tradicionalnih vrijednosti samo onda kada su ugroženi a to je obično samo u gladi ili u ratu. Shvativši pogrešku politike koja je imala za ideju da se država samo riješi neuposlenih koji će otići i zaraditi u drugim zemljama a potom slati novac doznakama iz inozemstvu, odlučili su uključiti svoje iseljeništvo da Italijani u inozemstvu lobiraju za svoju zemlju, da ih uključe u političke tokove Italije i da im daju konkretne poticaje na povratak i poslovno ulaganje u

Italiji. Donošenjem zakona o državljanstvu gdje je jedini uvjet da nikada nije zatražen ispis iz Italijanskog državljanstva dovoljan da se isto dodijeli po kratkoj proceduri, omogućilo je ubrzan povratak iseljeništva i pozitivnog demografskog trenda. Također kao i u Grčkoj osnovan je u Italiji i poseban ured za iseljeništvo pri ministarstvu vanjskih poslova koji radi samo na pitanjima iseljeništva. Osnovan je i fond za iseljeništvo iz koga se bespovratno financiraju programi povratka. Trenutno Italijansko iseljeništvo ima pravo na 12 Parlamentarnih zastupnika i 6 senatora a također im je omogućeno elektronsko i dopisno glasovanje.  

Možemo li slično primijeniti i na Hrvatsko iseljeništvo?  

Irska je još 1995 prepoznala značajku svog iseljeništva kako je to izjavila tadašnja predsjednica a program povratka se naglo ubrzao od 2005 godine kao posljedica velike recesije i privredne krize u zemlji da bi potom 2009 program Irske dijaspore bio proglašen

”Ekonomskim Spasiteljem”. Irska ima izgrađenu strategiju za svoje iseljenike a osnovana je i Inozemna jedinica ministarstva za iseljeništvo koja financira programe useljavanja sa 12 milijuna eura godišnje. 2020 godine Irska je napravila novi program strategije prema iseljeništvu za period 2020-2025 u kome se predviđa osnutak posebnog ministarstva za iseljeništvo i povratak Iraca.  

Može li i Hrvatska imati ovakvo ministarstvo od koga bi naše iseljeništvo imalo moralnu a Hrvatska ne samo demografsku nego i materijalnu korist.  

Izrael je država dijaspore što se očituje u njihovom programu za dijasporu, državnom znakovlju himni i zastavi kao i mnogim zakonima koji stimuliraju povratak i besplatnu dodjelu zemlje i izgradnji kuća. Značajka Izraelskog ustava je da je Izrael država svih Židova diljem svijeta a ne samo stanovnika Izraela. To se očituje i u njihovoj vanjskoj politici koja stavlja naglasak ne samo na svoje gradjanje nego i sve Židove koji žive u drugim zemljama. Ta politika je dovela do toga da se Izraelsko stanovništvo od 1945. do 1980. povećalo za osam puta u usporedbi sa Hrvatskom koja je u istom periodu izgubila skoro pola svoga stanovništva bijegom od komunizma i neimaštine. Izraelsko ministarstvo dijaspore osnovano je u ožujku 2009. godine i od tada ubrzano radi na sinergiji iseljenika sa svojom domovinom i za to ulaže ozbiljna materijalna sredstva.  

Može li i Hrvatska krenuti tim ili sličnim putem, putem zajedništva i prosperiteta svekolikog?

Iseljeništvo i Domovina, Drugi dio!

Od 2008. zbog financijske krize Portugal se okrenuo svojoj dijaspori jer je prepoznao globalnu snagu svog iseljenistva i jednu od mjera koje je njihova vlada poduzela, bilo je imenovanje Državnog Tajnik za Iseljeništvo. Pored toga osnovali su 2012. pod pokroviteljstvom Predsjednika države Vijeće Portugalskih zajednica u Svijetu sastavljenu od 80 clanova koje sluzi kao savjetodavno tijelo pri izradi zakona i drugih odluka. Ovo vijeće se sastaje jednom godišnje a po potrebi i vise puta u Lisabonu. Ono se sastoji od 5 regionalnih svjetskih vijeća na različitim kontinentima. Jedan od aspekt ovog vijeća je briga o popisu Portugalaca u iseljenistvu a vijeće takodje učestvuje u izbornom procesu i pomaze u svim predmetima pravne i gradjanske prirode vezane za iseljenike. Sve ove aktivnosti su svrstane u 4 najbitnije grupe; gospodarstvo, znanost, kultura i građanstvo. RTP Internacional je javna i besplatna satelitska televizija koju su osnovali još 1992. a posvećena je dijaspori i njegovanju veza sa domovinom. Njenim emitiranjem širom svijeta pokrili su 20 miliona domova. Naoružani svim ovim alatima Portugal pokazuje jaku spregu sa svojim iseljeništvom. Da li to Hrvatska pa i BiH također mogu ostvariti uz malo dobre volje? Da li bi to trebao biti dio programa svake parlamentarne stranke bez obzira na svjetonazor?

Organizacija Švicaraca sa sjedištem u Bernu, osnovana je 1916. i kao zaklada se izborila 1992. za pravo Švicaraca da glasuju i poštom što je uveliko povećalo njihov izlazak na političke izbore u toj zemlji. To je kulminiralo njihovim velikim učešćem u radu 4 glavne parlamentarne stranke. 1958. osnovali su Fond Solidarnosti za Švicarce u inozemstvu čija je zadaća da pružaju financijsku pomoć njenim državljanima u inozemstvu u slučaju gubitka sredstava za život iz političkih razloga. Takodjer početkom svake parlamentarne sjednice raspravlja se prvo o uticaju zakona na interese Švicaraca u inozemstvu. Svake godine u kolovozu ova organizacija organizira kongres dijaspore koji se održava svaki put u drugoj regiji Švicarske. Osim ovog kongresa osnovali su 2015. i Parlament Švicaraca u inozemstvu koji služi kao platforma za mlade Švicarske dijaspore koji su predani odbrani interesa mladih i koji namjeravaju ostvarivati projekte u zemlji stanovanja koristeći mrežu mladih koji žive u drugim zemljama. Da li bi Hrvatska i BiH takodje mogli uspostaviti sličan model za dijasporu koji bi u budućnosti mogao ne samo omogućiti bolju spregu sa mladima van domovine nego time omogućiti i da se veliki dio njih vrati?