Domovina News
[ad_1]
Josip Lucić (Posavski Podgajci kod Županje, 26. travnja 1957.) hrvatski je umirovljeni general, bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske. Osnovnu i srednju školu završio je u Zagrebu. Godine 1984. diplomirao je na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 1988. stekao je naslov magistra kineziologije, a 2012. doktora znanosti. 
U studenom 1990. godine dragovoljno je pristupio postrojbama za posebne namjene MUP-a RH, gdje je obnašao dužnosti zamjenika zapovjednika specijalne bojne Rakitje i zapovjednika specijalne bojne Rakitje. Odlukom prvoga predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana zadužen je za osnivanje prve gardijske brigade Zbora narodne garde, a po njezinu osnivanju imenovan je njezinim prvim zapovjednikom. Od svibnja do prosinca 1991. bio je zapovjednik 1. gardijske brigade „Tigrovi“. Kao prvi zapovjednik 1. brigade ZNG-a „Tigrova“ pomagao je pri formiranju druge, treće i četvrte profesionalne brigade ZNG te Gorskoga zdruga, satnije za obuku iz alpinizma, orijentacije, skijanja i gorskih vodiča. S 1. brigadom zaustavlja napredovanje JNA na pravcu Stara Gradiška ‒ Okučani, uz uspostavljenu crtu obrane ispred Novske. Od prosinca 1991. do travnja 1992. obnašao je dužnost pomoćnika načelnika Glavnog stožera za kopnenu vojsku te je sudjelovao u procesu organizacije i obuke hrvatske kopnene vojske. Od travnja 1992. do lipnja 1992. zapovjednik je Zbornog područja Osijek. Nakon što je potpisan prekid vatre i zatim primirje, uspostavlja mir u istočnoj Slavoniji, pod njegovim zapovjedništvom stvaraju se uvjeti za dolazak mirovnih snaga UN-a. Od lipnja do prosinca 1992. obnašao je dužnost pomoćnika ministra i načelnika Personalne uprave MORH-a. Od prosinca 1992. do veljače 1996. obnašao je dužnost glavnoga inspektora u Glavnom inspektoratu MORH-a. U veljači 1996. godine obnašao je dužnost zapovjednika Hrvatskog vojnog učilišta „Petar Zrinski“. Na mjesto zamjenika načelnika GS OS RH imenovan je 20. listopada 2000. godine, a 16. siječnja 2003. na mjesto načelnika GS OS RH. Tijekom petogodišnjega mandata proveo je sveobuhvatne reforme oružanih snaga te je veliku ratnu vojsku transformirao u vojsku primjerenu mirnodopskim potrebama i zadaćama koje su proizlazile iz glavnoga cilja, to jest pridruženja Sjevernoatlantskom savezu. Istekom petogodišnjega mandata, 16. siječnja 2008. formalno je razriješen dužnosti, a potom je ponovno imenovan na tu dužnost 28. veljače 2008., čime je postao prvi načelnik Glavnog stožera koji tu dužnost obavlja u dva mandata. Vrhuncem vojne karijere može se smatrati pristupanje RH Sjevernoatlantskom savezu na čelu vojske koja je ostvarila zahtjevne NATO standarde te je od obrambene vojske postala vojska sposobna sudjelovati u mirovnim operacijama diljem svijeta, što se provodilo tijekom idućih godina pod vodstvom UN-a, EU-a i NATO-a. Godine 2011. razriješen je dužnosti načelnika GS-a te je imenovan za savjetnika u tvornici specijalnih vozila „Đuro Đaković“ koja je tijekom njegova mandata kao načelnika GS-a za potrebe hrvatske vojske proizvela 124 oklopna transportera Patria, s najvišim standardom zaštite vojnika. Po završetku četverogodišnjega mandata ravnatelja Ustanove za sveobuhvatnu skrb o pripadnicima 1. gardijske brigade „Tigrovi“ i Jedinice za posebne namjene MUP-a RH Rakitje kandidirao se za ravnatelja javne ustanove Doma hrvatskih veterana koja se bavi rehabilitacijom branitelja u podružnici Lipik te je na tu dužnost izabran u svibnju 2017. godine i obnašao je do rujna 2022. godine kada je izabran na dužnost ravnatelja Veteranskih centara, također sa svrhom rehabilitacije branitelja u podružnicama Sinj, Daruvar, Šibenik i Petrinja. Uz sve navedeno kao dopredsjednik udruge Tigar Rakitje 90/91 u slobodno vrijeme okuplja branitelje oko prijave i provođenja EU projekata.
Koje ste EU projekte i u kojem iznosu osmislili kao dopredsjednik udruge Tigar Rakitje 90/91 u posljednje tri godine?
U razdoblju od 2019. do 2022. istaknuo bih 3 projekta koja sam osmislio i provodio zajedno sa svojim suradnicima iz udruge: „Osobnim naporom do zdravlja i bolje kvalitete života“ u programu Zaželi – Razvoj i širenje mreže izvaninstitucionalnih usluga za hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji u iznosu od 1.914.042,56 HRK, zatim „Zapošljavanjem žena do boljitka u lokalnoj zajednici“ u programu Zaželi – program zapošljavanja žena – faza II. u iznosu 278.597,94 HRK i „Pronađi se! – (RE)AKTIVACIJA MLADIH IZ NEET SKUPINE“ – provedba aktivnosti dosega i obrazovanja neaktivnih mladih osoba u NEET statusu 1.970.421,37 HRK. U razdoblju provođenja tih projekta mi smo provodili i niz svojih drugih aktivnosti i projekta na lokalnoj i državnoj razini, poglavito u prekrasnom objektu koji je izgradila naša udruga.
Možete li nam ukratko reći nešto o svakom od tih projekata: koji je bio njihov cilj, koje ste aktivnosti provodili?
„Zapošljavanjem žena do boljitka u lokalnoj zajednici“ provodilo se od listopada 2020. do travnja 2022. godine u sklopu poziva na natječaj Zaželi. Tri nezaposlene žene pripadnice ranjivih skupina (starije od 50 godina, s invaliditetom, nezaposlene i/ili samohrane majke…) bile su zaposlene 12 mjeseci i pružale pomoć i potporu svaka za minimalno 6 krajnjih korisnika (starijih osoba ili osoba u nepovoljnom položaju) kroz poslove kao što su dostava lijekova, plaćanje računa, dostava pomagala, održavanje higijene, razgovor… Te su žene u sklopu projekta završile verificirane programe usavršavanja kako bi postale konkurentnije na tržištu rada pa im se tako po završetku projekta povećala šansa za dugotrajno zapošljavanje.
Projekt „Osobnim naporom do zdravlja i bolje kvalitete života” provodio se od veljače 2019. do veljače 2021. godine. U projektne aktivnosti bilo je uključeno 108 sudionika, hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, kojima su bili omogućeni besplatni rehabilitacijski treninzi u sportskoj dvorani i Tuheljskim toplicama, radionice u prirodi, besplatan prijevoz i pratnja u svrhu odlaska na liječničke preglede i terapije na području Grada Zagreba te besplatna psihosocijalna pomoć. Za osmero hrvatskih branitelja s visokim stupnjem invaliditeta pružena je usluga pomoći u kući u obavljanju svakodnevnih životnih aktivnosti. U sklopu projekta održano je 6 radionica na kojima su sudionici dobili smjernice za rješavanje problema s kojima se najčešće susreću i korisne informacije koje doprinose poboljšanju kvalitete njihova života. Cilj je bio doprinijeti povećanju socijalne uključenosti i unaprjeđenju kvalitete života 108 hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji.
Projekt „Pronađi se! – (RE)AKTIVACIJA MLADIH IZ NEET SKUPINE“ provodio se od 6. srpnja 2021. do 6. srpnja 2023. (24 mjeseca) u partnerstvu s Gradom Zagrebom i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje – Područna služba Zagreb s ciljem aktivacije obrazovanja minimalno 15 neaktivnih NEET osoba s područja Grada Zagreba kako bi im se omogućio pristup tržištu rada i kako bi se osnažili njihovi kapaciteti za aktivno sudjelovanje na tržištu rada, s naglaskom na osobe najudaljenije od tržišta rada, poput djece hrvatskih branitelja u nepovoljnom položaju, osoba s invaliditetom, žrtava obiteljskoga nasilja, mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi i mladih koji izlaze iz sustava skrbi. Aktivnosti koje su se provodile bile su sljedeće: osnivanje mobilnog tima mladih posrednika koji su osigurali direktan kontakt s NEET osobama te izrada baze podataka s ciljem privlačenja u aktivnosti projekta; provedba programa za razvoj i unaprjeđenje mekih vještina usmjerenih na poboljšanje konkurentnosti na tržištu rada sudionika; izrada individualnih planova s ciljem aktivacije sudionika u aktivnosti zapošljavanja i/ili osposobljavanja; pružanje psihosocijalne podrške savjetovanja osobama najudaljenijima od tržišta rada; aktivnosti informiranje sudionika o kretanjima na tržištu rada, alatima za traženje posla, pisanje životopis i sl.; uključivanje sudionika u verificirane programe obrazovanja odraslih (kojima se stječu uvjerenja o osposobljavanju) sukladno njihovim interesima; uključivanje sudionika u aktivnosti razvoja poduzetničkih vještina i aktivnosti razvoja poslovnih ideja, putem edukacije i/ili podrške poduzetničkih inkubatora.
Je li Vaša udruga bila partner u projektima drugih udruga?
U projektu „Ratni veterani u kulturi online“ u vrijednosti od 499.240,00 HRK iz javnog poziva Umjetnost i kultura online od Ministarstva kulture i medija Udruga Tigar 90/91 Rakitje sudjelovala je kao partner udruzi Topnika 1. gbr „TIGROVI“. Kroz projekt su zaposleni voditelj projekta i voditelj promidžbe iz udruge, nabavljena je informatička oprema za Topnike i profesionalni slikarski materijal, stvorena je pozitivna percepcija o doprinosu braniteljske populacije uključivanju osoba treće životne dobi u kulturne i umjetničke aktivnosti, a samom provedbom ojačani su i kapaciteti udruge Topnika za prijavu budućih EU projekata i otvorio se prostor kulture kao prostor od velikoga neiskorištenog potencijala za braniteljsku populaciju.
Osim postizanja ciljeva opisanih projekata, koji su sporedni pozitivni učinci na razvoj udruge?
Veća aktivacija članova i suradnika iz udruge od kojih su se neki zaposlili na projektu trenutačni je učinak, a s tim je povezan i porast broja aktivnosti vezanih uz projekt u koje su uključeni članovi, posredno se javlja i rast aktivnosti nevezanih uz projekt, kupljena je i oprema: od primjerice motornog vozila pa do prijenosnih računala, a sve to nakon projekta ostaje vrijedna imovina udruge i daljnje sredstvo za rad. Potrebno je također istaknuti da se svakim uspješno provedenim projektom jačaju reference za daljnje prijave na nove EU projekte jer se uspješno provedeni projekti posebno vrednuju prilikom novih prijava.
Što biste preporučili drugim braniteljskim udrugama vezano uz početni pristup EU projektima?
Dva su moguća pristupa. Prvi je pristup da pratite redovito objave javnih natječaja, primjerice na stranicama Vladina Ureda za udruge u rubrici „natječaji“ ili na stranicama Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i onda kada proučite dobro tekst natječaja osmislite projekt gdje su ključni elementi aktivnosti projekta i proračun. Drugi je pristup da unaprijed osmislite neki projekt s aktivnostima i onda isto tako pratite javne natječaje kako biste uvidjeli čija forma odgovara osmišljenom idejnom sadržaju projekta. Još nešto je važno: jedno je prijaviti uspješno projekt, drugo je uspješno ga provesti. Zato je u fazi pisanja projekta potrebno biti realan i siguran u ljudske potencijale za provedbu aktivnosti. Osim toga, jako je važna dobra suradnja s javnim tijelima kojima se podnose izvješća u formi zahtjeva za nadoknadom sredstava jer se sredstva za provođenje projekta isplaćuju u obrocima nakon prihvata tromjesečnog izvješća provedbe projekta. U svakom slučaju, važno je okružiti se dobrim suradnicima iz vlastite udruge bez kojih se ne bi mogao provesti projekt.
Kako biste opisali suradnju s javnim tijelima koja raspisuju natječaje i prate provedbu projekata?
Suradnja s javnim tijelima jako je važan element provođenja projekta. Moj ukupni dojam suradnje s javnim tijelima koja raspisuju natječaje i prate provedbu prijavljenih projekata uglavnom je pozitivan jer smo zajedno u potpunosti ispunili sve ciljeve zadane projektima.
Razgovarao: Marko Paradžik
Fotografija Josipa Lucića: Wikipedia
Tekst je dio niza „Uspješni hrvatski branitelji u poduzetništvu i neprofitnim organizacijama“, a objavljen je na Portalu HKV-a u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti u 2023. godini Agencije za elektroničke medije. Prenošenje sadržaja dopušteno je uz objavu izvora i autorova imena.
[ad_2]
Source link
